Država mijenja pravila za strane radnike: Tko dobiva, a tko gubi?

Dok Hrvatska sve više ovisi o stranim radnicima, Vlada šalje ključne izmjene Zakona o strancima u završnu saborsku proceduru. Najavljuju se lakše promjene poslodavca, dulje dozvole i nova pravila, no istodobno rastu strahovi: hoće li sustav napokon proraditi ili će otvoriti nove probleme za radnike i poslodavce?

Mandić: S izmjenama se krenulo zbog problema u primjeni 

Izmjene Zakona o strancima dolaze prije svega zbog usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije, ali i problema uočenih u praksi.

Voditeljica Službe za strane radnike u MUP-u Anita Mandić ističe da je ključni pokretač bila europska direktiva o jedinstvenom postupku izdavanja dozvola.

- S ovim izmjenama se krenulo zbog potrebe usklađivanja s pravnom stečevinom EU-a, ali i zbog problema u primjeni zakona, rekla je.

U fokusu su strani radnici, ali i širi migracijski okvir, uključujući i pakt o migracijama i azilu.

Ključne promjene: Veća prava radnika i fleksibilnije dozvole

Nove odredbe donose nekoliko važnih promjena - promjena poslodavca nakon 6 mjeseci (umjesto dosadašnje godine dana), dulje razdoblje nezaposlenosti (3 ili 6 mjeseci, ovisno o stažu), uvođenje obveze znanja hrvatskog jezika na razini A1, produljenje boravka za studente do 3 godine, sezonske dozvole do 3 godine (rad do 9 mjeseci godišnje). 

Mijenjaju se i financijski uvjeti za poslodavce – umjesto dosadašnjeg mjesečnog prometa od 10.000 eura, sada se gleda godišnji promet: 100.000 eura za pravne i 40.000 eura za fizičke osobe.

Komen Bujas: Ovo je korak naprijed, ali rokovi su problem

Direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) za ugostiteljstvo i turizam Natali Komen Bujas smatra da su ove izmjene blaže od prošlogodišnjih, koje su donijele ozbiljne probleme.

- Prošlogodišnje izmjene donijele su puno izazova, posebno zbog uvjeta minimalnog prometa, rekla je.

Posebno pozdravlja novu trogodišnju sezonsku dozvolu.

- To znači da radnici povratnici neće morati ponovno dokazivati kompetencije ni prolaziti sigurnosne provjere, što će značajno ubrzati proces, dodala je. 

No upozorava na jednu veliku zamjerku - produženje roka za izdavanje dozvola.

- Produženje roka na 90 dana za nas je zabrinjavajuće jer otežava planiranje i pravovremeno zapošljavanje, poručila je.

Katalinić: Radnici i dalje ovise o poslodavcu

S druge strane, sindikati smatraju da zakon i dalje ne rješava ključni problem – ovisnost stranog radnika o poslodavcu. Višnja Katalinić iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske upozorava.

- Zakon i dalje ne rješava strukturnu ovisnost stranoga radnika o poslodavcu, istaknula je.

Objašnjava kako poslodavac podnosi zahtjev za dozvolu, dok radnik često nema uvid u vlastiti status.

- Događa se da radnik misli da mu je zahtjev podnesen, radi, a na kraju sazna da je ilegalno u Hrvatskoj, rekla je.

Takve situacije mogu dovesti i do prisilnog odlaska radnika koji su već integrirani.

- Imamo jako puno takvih slučajeva i to je izuzetno zabrinjavajuće, naglasila je. 

Jezik kao nova prepreka?

Jedna od spornih točaka je i obveza polaganja ispita iz hrvatskog jezika.

- Ovo nije samo učenje jezika, nego obveza polaganja ispita. Ako ga ne položi, radnik mora napustiti Hrvatsku, upozorila je Katalinić.

Sindikat smatra da bi to moglo povećati fluktuaciju radnika, umjesto da ih zadrži.

"90 dana nije pravilo nego maksimalni rok"

Iz MUP-a poručuju da novi rok od 90 dana ne znači da će svi postupci trajati toliko dugo.

- To je najdulji rok, ne znači da će svaka dozvola biti riješena tek 90. dan, naglasila je Mandić.

Dodaje da dosadašnji rok od 15 dana nije bio realan.

- Nije problem u volji, nego u urednosti zahtjeva i opsegu provjera, kazala je. 

Ističe i da strani radnici ipak imaju mogućnost provjere statusa.

- Mogu osobno doći u policijsku upravu ili poslati upit ako dokažu identitet, dodala je. 

Izmjene Zakona o strancima donose konkretna poboljšanja, fleksibilnije zapošljavanje, dulje dozvole i pokušaj zaštite radnika.

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku: