Čak 35 milijardi kuna "u čarapama", u bankama gužvi još nema

U mjesecima koji dolaze očekuje se velik priljev kuna u banke. Prema procjeni HNB-a građani, kako se kaže, "u čarapama" drže oko 35 milijardi kuna, a njihovi depoziti kontinuirano rastu. Dodatne prihode sasvim je sigurno donijela i turistička sezona. No, ono od čega svi strahuju je slabljenje eura koji Hrvatska uvodi s početkom iduće godine.

U bankama gužvi još nema. Zasad nije zamijećen znatniji priljev kuna koje čuvamo u čarapama.

- Sigurno se u idućim mjesecima može očekivati pojačani interes građana za polaganjem gotovog novca na račune, s obzirom da se sama konverzija u euro vrši automatski , dakle na najlakši mogući način kad su sredstva građana na računima, savjet bi bio svakako ne čekati kraj godine, ističe Dario Gabrić, glasnogovornik Erste banke.

No iz banaka upozoravaju i da će provjeravati podrijetlo novca kada je riječ o iznosima većima od 105 tisuća kuna, bilo da se radi o jednokratnoj ili više povezanih uplata.

Većina kuna iz čarapa pretvarat će se u euro, a ne u neku drugu valutu. Već sada je 80% štednje u euru. No vrijednost ušteđevine nezaustavljivo se topi zbog inflacije. U odnosu na američki dolar, euro je na povijesno najnižim razinama.

- Već više od 2 desetljeća se euro i dolar približavaju po tečaju. Radi se zapravo o strukturnim promjenama, na američkom tržištu je došlo do ubrzavanja te 4. industrijske revolucije koja je privukla ogroman globalni kapital i potražnja za dolarom je jačala, ističe ekonomski analitičar Damir Novotny.

Daljnje kretanje tečaja eura i dolara, ovisit će i o referentnim kamatnim stopama. Upravo se njihovim dizanjem nastoji zauzdati inflacija. Američka središnja banka je dosad znatnije podizala kamatne stope, dok europska zasad balansira.

- Europska središnja banka ima složeniji problem, zbog rata u Ukrajini, ali i zbog energetske krize, jer oni se boje ako dođe do dizanja kamatnih stopa, onda bi to moglo dovesti i do toga da dođe do nekakve neželjene recesije. Naime, uvijek dizanje kamatnih stopa na neki način hladi potražnju i onda dolazi do smanjenja usporavanja, cijena, pojašnjava Vladimir Arčabić s Katedre za makroekonomiju i gospodarski razvoj na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Pa je pitanje hoće li se neki okrenuti ulaganju viška kuna u nekretnine. Pojačana potražnja za stanovima i kućama, pogurala je njihove cijene u nebo.

Građani s prosječnim plaćama sve će teže doći do životnih kvadrata koje kupuju na kredit.