Četvrto curenje plina iz plinovoda Sjeverni tok
Foto: Danish Defence Command / via Reuters
Rusko ministarstvo vanjskih poslova navelo je u četvrtak da su se puknuća plinovoda Sjeverni tok, koja su uzrokovala istjecanje plina kod obala Danske i Švedske, dogodila na području koje je "u potpunosti pod kontrolom" američkih obavještajnih agencija. Oštećenja bi mogla biti popravljena opremom specijalizirane udruge za popravak cjevovoda i podmorsku intervenciju PRSI Pool, izvijestio je operater.
Operater Sjevernog toka 1 razmatra popravak, traži opremu
Oštećenja na ruskom plinovodu Sjeverni tok 1 mogla bi biti popravljena opremom specijalizirane udruge za popravak cjevovoda i podmorsku intervenciju PRSI Pool, izvijestio je operater u četvrtak u izjavi za Reuters.
Operater je u ponedjeljak izvijestio o naglom padu tlaka u plinovodu, a Danska je objavila da u Baltičko more curi plin. Naknadno je utvrđeno da plin curi i iz Sjevernog toka 2 i da su oba cjevovoda oštećena na više mjesta.
Nord Stream istaknuo je u četvrtak u izjavi za Reuters da bi se u popravku plinovoda mogao poslužiti opremom PRSI Poola.
Neprofitna udruga PRSI Pool osigurava članicama opremu za popravak cjevovoda, a osnovale su je 1987. godine norveške kompanije Statoil i Norske Hydro na zahtjev norveških vlasti. Organizacija obuhvaća dvadesetak operatera koji upravljaju cjevovodima duljine 20.000 km.
- Posrijedi je neka vrsta police osiguranja. Ne želite trošiti novac na te stvari, ali kada vam ustreba, želite da funkcionira, objasnio je svojedobno direktor PRSI Poola Jan Olav Berge.
- Nordstream AG član je PRSI Poola i može uključiti PRSI u kasniju fazu (popravka), nakon što se utvrdi strategija za popravak i rješenje, poručio je operater Sjevernog toka 1.
Operater blokiranog Sjevernog toka 2, čija trasa prati onu Sjevernog toka 1, nije odmah odgovorio na zahtjev Reutersa da komentira tu objavu.
Većinski je vlasnik Nord Stream AG-a ruski Gazprom, a ostali su dioničari njemački Wintershall Dea i E.ON, francuski Engie i nizozemski Gasunie.
Europska unija pokrenula je istragu zbog curenja plina iz dva cjevovoda, rekavši da sumnja u sabotažu.
Ruski Gazprom obustavio je krajem kolovoza isporuke plina Sjevernim tokom 1 zbog, kako tvrde, blokade turbine koju su poslali na servis Siemens Energju. Kanada je blokirala turbinu zbog sankcija Gazpromu, ali ju je naknadno poslala u Njemačku.
Rusija pak inzistira na dostavi dokumentacije o servisu turbine i plinovod je bio zatvoren.
Njemačka je pak blokirala otvaranje netom završenog Sjevernog toka 2 na početku ruske invazije na Ukrajinu.
Moskva: Iz plinovoda Sjeverni tok curilo u zonama pod američkom kontrolom
Glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova izjavila je za prokremaljski program da Washington ima "punu kontrolu" nad vodama oko Danske i Švedske gdje su uočena četiri mjesta na kojima istječe plin iz plinovoda Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2 u Baltičkom moru između Rusije i Njemačke.
- To se dogodilo u trgovinskim i gospodarskim zonama Danske i Švedske, rekla je Zaharova u intervjuu za kanal Solovjev Live u četvrtak.
- To su zemlje koje su potpuno pod kontrolom američkih obavještajnih službi, rekla je.
Danska je članica NATO-a, a Švedska nastoji pristupiti vojnom savezu nakon što je napustila svoju povijesnu politiku nesvrstanosti nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Zaharova nije iznijela dokaze o američkoj kontroli nad Švedskom i Danskom. Rusija se često buni protiv američkog utjecaja i vojne potpore Europi.
Četvrto curenje plina iz plinovoda Sjeverni tok
Švedska obalna straža ovaj je tjedan otkrila četvrto curenje plina na oštećenim plinovodima Sjeverni tok, rekla je glasnogovornica obalne straže za švedski list Svenska Dagbladet.
Europska unija sumnja da je sabotaža uzrok curenja na podmorskom ruskom plinovodu prema Europi i obećala je "snažan" odgovor na bilo kakav namjerni poremećaj njezine energetske infrastrukture.
- Dva od ova četiri nalaze se u švedskoj ekskluzivnoj gospodarskoj zoni, rekla je glasnogovornica obalne straže Jenny Larsson za novine u srijedu navečer. Druga dva curenja plina odnose se na dansku ekskluzivnu gospodarsku zonu.
Obalna straža nije odmah odgovorila na Reutersov zahtjev za komentarom u četvrtak.
Premda nijedan plinovod nije bio u uporabi u vrijeme podvodnih eksplozija, oba su bila napunjena plinom koji izlazi u Baltičko more.
Do četvrtog curenja došlo je na plinovodu Sjeverni tok 2, u blizini velike rupe pronađene na obližnjem Sjevernom toku 1, poručeno je iz švedske obalne straže.
Danske su vlasti ovog tjedna objavile da su otkrile po jednu rupu u oba plinovoda u njihovim vodama.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!