11:09 / 01.04.2022.

Autor: M.M./HRT/Hina

Ćorić ne očekuje probleme u opskrbi plinom, gorivom i strujom

Tomislav Ćorić komentirao stanje na tržištu energenata

Tomislav Ćorić komentirao stanje na tržištu energenata

Foto: Photo: Patrik Macek / PIXSELL

Ministar gospodarstva Tomislav Ćorić izjavio je da ne očekuje probleme u opskrbi ruskim plinom izazvane plaćanjem u rubljima, a redovito stanje očekuje i u opskrbi gorivom i strujom.

- Za razliku od najvećeg broja članica EU-a, Hrvatska može biti mirna oko opskrbe električnom energijom, plinom i naftnim derivatima, rekao je Ćorić, koji sudjeluje na susretu izvoznika u organizaciji tjednika Lidera.

Početak rada riječke rafinerije prema njegovim riječima znači da neće biti problema s opskrbom natfnim derivatima.

Kazao je da prema informacijama koje ima neće biti nikakvih problema u opskrbi plinom te da su mu dobavljači rekli da je stanje redovito.

Uvjeren je da neće biti manjka plina i problema u opskrbi plinom u Hrvatskoj ni danas ni idućih dana, ali i istaknuo da je Hrvatska spremna i za negativne scenarije. U tom smislu, podsjetio je da postoji krizni tim koji treba razraditi sustav opskrbe, pri čemu su prioritet kućanstva.

- Kada bi i došlo do takve situacije, a vjerujem da neće, smanjuje se isporuka dijelu velikih potrošača, a kod nas imamo nekoliko takvih tvrtki, no uvjeren sam da Hrvatskoj to ne prijeti, rekao je Ćorić.

Istaknuo je i da je rad podzemnom skladišta plina Okoli redovit.

Što se tiče vaučera za plin, rekao je da se, kada se govori o subvencijama za plin pravnim osobama, radi o njih oko 40 tisuća i vjeruje da im to može biti pomoć u ublažavanju udara na poslovanje.

Ćorić nije želio komentirati rekonstrukciju Vlade, kao ni informacije prema kojima se kao njegov nasljednik spominje Davor Filipović.

Ćorić: 2022. će biti godina nastavka gospodarskog rasta

Ministar Ćorić izjavio je kako vjeruje da će 2022. biti godina daljnjeg rasta hrvatskog gospodarstva.

- Vjerujem da će hrvatsko gospodarstvo 2022. kao i 2021. godine pokazati žilavost koja nam je otvorila vrata konvergenciji prema prosjeku Europske unije (EU), kazao je Ćorić.

Podsjetio je kako je Hrvatska lani ostvarila jednu od najvećih stopa gospodarskog rasta u EU-u, (preko deset posto) te vjeruje da i ova godina može biti takva, u kojoj će biti ostvaren rast veći od prosjeka EU-a.

- To je naš cilj i vjerujem da uz pomoć dobrih izvoznika to možemo i učiniti, kazao je.

Hrvatski izvoznici po njegovim riječima dijele sudbinu svih izvoznika u Europi koji su na bilo koji način vezani uz Rusku Federaciju, a u nešto lakšoj situaciji su oni izvoznici koji imaju diverzificirane portfelje i čije poslovanje nije u najvećoj mjeri vezano za Rusiju, kazao je ministar.

Napomenuo je da u Hrvatskoj zapravo nema prevelik broj poduzeća dominantno izloženih poslovanju u Rusiji. Smatra kako se nastaloj situaciji može doskočiti širenjem tržišta na druge europske zemlje, pri čemu Vlada može pomoći prije svega utjecajem na rast konkurentnosti.

- Držimo da natječaji koje smo pripremali proteklih i koje pripremamo ove godine, mogu to omogućiti. Prije svega tu mislimo na povećanje konkurentnosti kroz izravno povećanje energetske učinkovitosti i smanjenja troškova proizvodnje, kazao je.

Najavio je natječaj vrijedan 1,9 milijardi kuna koji bi trebao biti otvoren krajem drugog kvartala ove godine, usmjeren na energetsku učinkovitost, koji bi trebao pomoći prerađivačkoj industriji u jačanju kapaciteta.

Neki od izvoznika uslijed pada poslovanja u Ruskoj Federaciji imaju i probleme s likvidnošću te će se, kako je kazao, uključiti Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR).

- Izravno povećanje konkurentnosti kroz rast učinkovitosti, uz povećanje likvidnosti su smjerovi putem kojih će Vlada djelovati, istaknuo je Ćorić.

Zamjenica glavnog urednika tjednika Lider Manuela Tašler predstavila je kontrolne točke izvoza i ocijenila izvoznu klimu.

Kao nikad do sada, izvozna klima ocijenjena je sa 7 (posljednja ocjena bila je -4) i nikad nije prešla brojku četiri. Razlog tome je, kako je kazala, što su mediji bili visoko senzibilizirani prema izvoznicima od početka rata u Ukrajini, a i Europska komisija usvojila je privremeni krizni okvir mjera za pomoć gospodarstvu uzdrmanom ratom (bespovratne potpore, potpore za likvidnost, kompenzacije).

Pappo: Situacija zahtijeva brzu reakciju

Član Uprave DIV Grupe Darko Pappo je odgovarajući na pitanja novinara kazao kako su izvanredne okolnosti itekako pogodile DIV i to u financijskom dijelu, jer dva velika projekta financira banka koja je u ruskom vlasništvu te su sankcije EU-a zahvatile to područje i onemogućile završetak projekta i refinanciranje.

- Radi se o dva kredita od 90 milijuna eura, uz naše učešće od oko 60 milijuna eura. To je ogroman novac i to nas je privremeno zaustavilo u proizvodnji. To su situacije koje su izvanredne i očekujemo da, kao što su odluke o sankcijama političke, da Vlada donese brzo odluke koje smo predložili kako bismo iz te situacije izišli, kazao je napominjući kako za oba projekta postoje krajnji kupci, ugovori o dugoročnom čarteru i otplatni plan tako da je sve na komercijalnim osnovama, bez državne potpore rješivo.

Međutim, iziskuje vrlo brzo reakciju, jednako tako brzu kao što su sankcije donesene, kazao je Pappo.

Vlada bi, kako je rekao, trebala podržati DIV-ov prijedlog - zatražili su da se refinanciraju krediti sredstvima HBOR-a po komercijalnim uvjetima, s tim da bi jedan od tih kredita trebao u potpunosti biti vraćen do kraja godine, a drugi na duži period.

- To nam omogućava nastavak proizvodnje i normalno funkcioniranje, kazao je napominjući kako su i Brodosplit i DIV Grupa tvrtke koje posluju pozitivno i uspješno, zapošljavaju velik broj radnika i smatraju da je iz te perspektive bitno da se i Vlada i HBOR uključe u rješenje problema.

Trenutna situacija što se tržišta tiče za Brodosplit i DIV Grupu je, kako je rekao, nikad bolja - ugovorili su vrlo vrijedne poslove za ubuduće, no sve će stati ukoliko se ne riješi trenutni problem koji je uzrokovan izvanrednom situacijom i nametnutim sankcijama bankarskom sektoru.

Rekao je kao za sada nemaju odgovor Vlade iako ga očekuju.

- Situacija zahtijeva brzu reakciju, istaknuo je te dodao kako se vidjelo na primjeru sanacije Sberbanke da se može brzo reagirati.

AD Plastik fokusiran na nove poslove

Predsjednik Uprave AD Plastika Marinko Došen je istaknuo kako im prihodi sa ruskog tržišta iznose 20 do 25 posto te da trenutno njihove dvije tvornice u Rusiji stoje i za sada je neizvjestan početak rada.

No AD Plastik je izvozno orijentirana kompanija i maksimalno su fokusirani na nove poslove koje ugovaraju i šire se na tržišta na kojima mogu raditi, kazao je.

Vezano uz rast troškova energenata rekao je da su kao i svim gospodarstvenicima oni znatno porasli i pomoć države bi bila dobrodošla.

Također, pomoglo bi im i pokrivanje troškova radne snage za tržišta koja su sada nedostupna.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!