Ćorić o mjerama: "Ne vidim tu situaciju u kojoj bi Hrvatska mogla ući u recesiju"

Ne vidim tu situaciju u kojoj bi Hrvatska mogla ući u recesiju, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić u emisiji Hrvatskoga radija "A sada Vlada" govoreći o strahovanjima da bi nove Vladine antiinflacijske mjere mogle dovesti do recesije.

Ćorić je rekao da hrvatsko gospodarstvo već godinama bilježi relativno visoke stope gospodarskog rasta.

- Ova inflacijska situacija koja se dogodila i eskalirala početkom ove godine, prije svega uslijed događanja na Bliskom istoku, s druge strane u kombinaciji sa zagrijanošću gospodarstva, što je izraz koji se vrlo često koristi u tim monetarnim sferama, dovela je do toga da su stope inflacije u Hrvatskoj nešto više od prosjeka EU-a, odnosno eurozone, i Vlada je odlučila adresirati ovu situaciju, ovaj domaći dio problema kroz smanjenje zagrijanosti ekonomije na način da smo kroz antiinflacijski paket mjera koji smo kreirali i predstavili hrvatskoj javnosti dotakli čitav niz komponenti agregatne potražnje, a s ciljem njihovog smirivanja s jedne strane, s druge strane smo uslijed anomalija koje su uočene u pojedinim dijelovima sustava predložili određene porezne promjene, rekao je Ćorić.

Dodao je da je likvidnost bankarskog sustava u Hrvatskoj relativno visoka, uz dobru kapitaliziranost, dok s druge strane ekonomija generira visoku dodanu vrijednost.

- I ne vidim tu situaciju u kojoj bi Hrvatska mogla ući u recesiju, ili bilo koji od sektora, rekao je Ćorić.

Rekao je i kako očekuju da će antiinflacijske mjere učiniti to da sljedeće godine u ovo vrijeme ova stopa inflacije bude prošlost.

Osvrćući se na kritike o državnoj potrošnji, Ćorić je među ostalim rekao da se daleko najznačajniji dio antiinflacijskog paketa odnosi na preraspodjele i racionalizaciju na strani države.

Što se tiče dvaju poreza koji se odnose na paušaliste i kratkoročni najam u turizmu, rekao je da su ukupni efekti ispod 80 milijuna eura te da se ne radi o punjenju državnog proračuna jer to ni nisu prihodi državnog proračuna, već proračuna jedinica lokalne samouprave.

- Kritika s tezom i s idejom da država na ovaj način želi namiriti svoju stranu proračuna jednostavno ne stoji, poručio je.

Porez na prekomjerne bruto marže

Ćorić je među ostalim govorio i o najavljenom porezu od 50 posto na prekomjerne bruto marže.

- U proteklom razdoblju uočavamo pojavnost u okviru koje su i ove relativno visoke stope inflacije praćene lovom u mutnom pojedinih pravnih osoba u Hrvatskoj, gdje se bez jasno determiniranih troškova koji prate i potrebe koja to prati išlo na podizanje cijena prije svega roba u pojedinim sektorima, odnosno kod pojedinih pravnih osoba. Ne možemo generalizirati jer jednostavno u svakom žitu ima kukolja, rekao je.

Dodao je da su pojedine pravne osobe neopravdano povećale marže te kako misle da je ovo najbolji način da se to adresira.

Istaknuo je da će se porez ticati svih pravnih osoba.

Komentirao je i visoke cijene hrane.

- Jednim dijelom su povećanja cijena uslijed rasta cijene energenata, dakle, onih inputa za proizvodnju sigurno opravdana i ona se nisu mogla izbjeći, međutim, vjerojatno je jednim dijelom moglo doći i do nešto manjeg porasta cijena, no, nažalost, živimo jednostavno u vremenima u kojima su mnogi orijentirani prije svega na svoj profit i na svoju dobit i ne može se to nikome zamjeriti s jedne strane, no s druge strane u svemu tome trebalo bi doista imati mjeru, rekao je Ćorić.

Na pitanje ima li država alate da im odredi tu mjeru, rekao je da je moguće u pojedinim sektorima moguće odrediti maksimalnu maržu, što su učinili kod distribucije nafte i naftnih derivata, ali da je kod robe široke potrošnje to puno teže, te da nije siguran da bi polučilo efekt.