Novi rat u Etiopiji prijeti širim sukobom na Rogu Afrike

Četiri godine nakon mirovnog sporazuma iz Pretorije u Etiopiji ponovno bjesni rat. Sukobi su zahvatili Tigraj, Amharu i Afar, a savezna vojska ušla je u Mekele, glavni grad Tigraja. Rat koji je od 2020. do 2022. odnio stotine tisuća života ponovno prijeti humanitarnom katastrofom i širenjem na susjedne zemlje.

Konvoj etiopske savezne vojske ušao je u Mekele, glavni grad Tigraja. Tigrajske snage povukle su se iz grada - baš kao i na početku prethodnog rata, koji je završio mirovnim sporazumom 2022. Tigrajsko vodstvo tvrdi da povlačenje nije poraz, nego taktička odluka, da su borci napustili grad kako bi poštedjeli civile i nastavili gerilsku borbu. Uz saveznu vojsku u Mekele su ušle i Tigrajske mirovne snage - frakcija koja se okrenula protiv vlastita vodstva.

- Naš je glavni cilj ukloniti utjecaj koji je vladajuća skupina u Tigraju imala nad stanovništvom. Narod Tigraja dosad je živio u mraku i bori se da se iz njega oslobodi. Ustrajnom borbom ostvarili smo cilj i ljudi napokon mogu osjetiti olakšanje, rekao je Abrha Shumeye, zapovjednik Tigrajskih mirovnih snaga.

Novi rat nije počeo preko noći. U travnju 2023. savezna vlada odlučila je raspustiti regionalne specijalne snage. Amharska milicija Fano odbila je poziv na razoružanje i pokrenula oružanu pobunu. Sukob u Amhari prerastao je u širi rat, u koji se ponovno uključio Tigraj, a borbe su se prelile i u Afar, regiju koja većinom podupire Adis Abebu. Tigrajske vlasti tvrde da vode obrambeni rat nakon saveznih napada zrakoplovima, bespilotnim letjelicama i topništvom.

- Novi sukob razlikuje se od prethodnog jer su se promijenili neki od aktera. TPLF ponovno ratuje protiv savezne vlade, ali sada se protiv nje bore i amharske skupine Fano, možda i zajedno s TPLF-om, dok su u prethodnom ratu ratovale upravo protiv Tigrajaca, rekao je Magnus Taylor, analitičar projekta za Rog Afrike Međunarodne krizne skupine.

Ulazak u Mekele važan je uspjeh vlade premijera Abiya Ahmeda, koja mjesecima pokušava slomiti tigrajsko vodstvo. Iz Tigraja stižu izvješća o nestašici hrane, lijekova i gotovine, a mnogi strahuju od ponavljanja humanitarne katastrofe iz prethodnog rata. Upozoravaju na to i Ujedinjeni narodi.

- Naši humanitarni partneri upozoravaju da sve intenzivnija uporaba dronova i zračni napadi na sjeveru zemlje izlažu civile, kritičnu infrastrukturu i humanitarne operacije sve većem riziku, rekao je glasnogovornik UN-a Stéphane Dujarric.

Eksplozije su odjeknule i u glavnom gradu Adis Abebi, a sumnja se na napade bespilotnim letjelicama.

- Strahujem da bi se mogla ponoviti situacija iz 2022. godine. Ako je moguće, problem treba riješiti mirnim putem, a ako nije, mora se pronaći neko drugo rješenje, rekla je Medhin Yebrah, trgovkinja iz Tigraja.

- Nadam se mirnom rješenju ovog sukoba. Čini se da međunarodna zajednica ignorira našu situaciju i bira šutnju. Povijest nam je pokazala da rat ništa ne rješava, zato međunarodna zajednica mora intervenirati i pomoći u rješavanju ove krize, rekao je stanovnik Tigraja Hailay Meles.

Ivančić: Zapad nije htio reprizu Kabula

O ishodištima sukoba i razlozima ponovnog razbuktavanja nasilja razgovarali smo s piscem i reporterom koji je 2022. boravio u Etiopiji, Hrvojem Ivančićem.

- Korijeni sukoba su duboki. Tigrajci su narod sa sjevera zemlje i gotovo 20 godina vladali su Etiopijom. Njihova koalicija je svrgnula komunističku diktaturu i vladali su 18 godina. Elita koja je činila pet, šest posto zemlje je bila "glavna". 2018. krenuli su veliki prosvjedi na čijim krilima današnji premijer dolazi na vlast. Pokušao je ujediniti sve etničke zajednice, ali Tigrajci nisu htjeli, raspisali su svoje izbore, a vojska je započela napade na bazu etiopske vojske i tako je počeo brutalni građanski rat. Poginulo je najmanje 600 tisuća ljudi. To je brutalan rat čije razmjere nećemo dugo moći otkriti, rekao je.

- Moj odlazak se u Etiopiju poklopio se s mogućim padom Adis Abebe jer su pobunjenici iz Tigraja krenuli na glavni grad, bili su udaljeni nekih 300 km i svi su mislili da će se ponoviti 1990. godine kada su oni svrgnuli komunističku diktaturu i preuzeli vlast no to se nije dogodilo.

Objasnio je i kako se vlada nosila s potencijalnim padom i kako je izgledao život na ulicama.

- UN je tada evakuirao osoblje, a Francsuka je sve svoje građane pozvala na povratak i poslala avione. Sve se događalo nakon nesretne evakuacije iz Kabula u Afganistanu i ulaska Talibana. Misli da Zapad nije htio riskirati s još jednim takvim prizorom pa su sve ljude povukli. Sve je izgledalo neugodno. Vladala je takva panika na ulicama i jaka državna propaganda. Mislilo se da su svi stranci strani agenti koji krivo i površno izvještavaju o stanju u Etiopiji. Vlada je svim silama pokušavala kontrolirati narativ. Na snazi je bio policijski sat, puno sumnjičavih ljudi se šetalo ulicama. Kada bih na cesti izvadio diktafon, uvijek bi došao neki čovjek koji bi me ispitivao i tražio podatke.

Cijelu emisiju Agenda: Svijet pogledajte u nastavku ili na multimedijskoj usluzi HRTi.