Klimatske promjene ozbiljan su izazov za hrvatski turizam

U Opatiji završavaju "Dani hrvatskog turizma", dvodnevna manifestacija na kojoj su zanimljivi predavači podijeljeni u nekoliko panela govorili o izazovima s kojima se susreću svi koji planiraju svoje turističke ponude. Jedan od pojmova koji se najviše spominjao je - prilagodba.

Hrvatska je atraktivna turistička destinacija i ima odličnu poziciju na turističkom tržištu, no odlični ovosezonski rezultati ne daju prostor za opuštanje, svjesni su toga svi sudionici dvodnevne opatijske manifestacije.

- Mi moramo zadržati imidž destinacija koje nude vrijednost za novac. Cijena turističkog proizvoda sljedeće godine bit će možda i najvažniji čimbenik pri odabiru. Hrvatska mora pametno formirati cjenovnu politiku usluga, moramo ostati konkurentni i davati odgovarajuću vrijednost za novac, kaže Kristijan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.

Klimatske promjene sa sve češćim ekstremnim nepogodama negativno utječu na turizam, koji treba činiti sve za prilagodbu i njihovo ublažavanje, jer turisti već biraju destinacije gdje su te promjene manje izražene, istaknuto je u petak na panelu o klimatskim promjena u sklopu Dana hrvatskog turizma (DHT).

- Analize pokazuju da će i ubuduće turisti birati odredišta za putovanja slijedom utjecaja klimatskih promjena, poručio je direktor HTZ-a Kristjan Staničić.

Slično je upozorio i meteorolog Zoran Vakula.

- Trend je jasan, sve je toplije, a to će se i nastaviti - bit će više toplih zima i drugih godišnjih doba, noći i dana, zagrijava se i more i nemojte očekivati da će biti hladnije ljeti od 29 stupnjeva. Bit će i manje hladnih dana i snijega, ali to ne znači da već sutra nećemo imati ekstreme sa brdom snijega, a dan poslije s puno toplog sunca, kazao je Vakula.

To znači da bi sezona mogla početi ranije i završavati kasnije, dodao je.Ozbiljan izazov su klimatske promjene

- U razdoblju od 11 do 17 više nije poželjno boraviti na otvorenom. U skladu s time, bilo bi poželjno razvijati proizvode koji se događaju na zatvorenom. Uz posjet muzejima i kreativne radionice. U restoranima ne samo jelo, nego i priprema jela. Znači da što više zadržimo pažnju gosta u zatvorenom, govori dr. sc. Izidora Marković Vukadin, viša znanstvena suradnica na Institutu za turizam.

Iako se ne čini da je prilagodba klimatskim promjenama među ključnim zadacima za pripremu nove sezone, o strategiji se mora razmišljati, jer one će sve više utjecati na odabir destinacije.

- To je ozbiljan problem za koji se ne možemo praviti da ne postoji. Ono što trebamo je razgovarati kako tome izaći ususret, kako se pripremiti za vremenske nepogode koje dolaze u ljetnim mjesecima i kako se prilagoditi tome da glavni turistički dio sezone prođe u najboljem redu, odnosno da promet prebacimo na jesen i proljeće, na cjelogodišnji turizam, rekao je Tonči Glavina, ministar turizma i sporta.

Pritisak u ljetnim mjesecima će slabjeti

Prema predviđanjima, pritisak u ljetnim mjesecima će slabjeti, što nije loše za prenapregnutu komunalnu infrastrukturu u mnogim mjestima na obali i opterećene javne usluge poput zdravstvenih.

Arhitektura, dizajn i održiva gradnja važna za turizam i premium ponude

Želi li Hrvatska razvijati premium ponudu u turizmu, a želi i već se razvija nizom ponuda i objekata, treba više koristiti stručnjake arhitekture i dizajna, a i tu se puno mijenja zbog klimatskih promjena koje traže prilagodbu, rekao je na panelu Hrvatske gospodarske komore (HGK) u sklopu DHT-a arhitekt Ante Vrban.

- Ljudi se sve više okreću prirodnim materijalima i proizvodima, pa i u turizmu i hotelijerstvu jer se žele osjećati ugodno i sigurno i ne žele iste objekte svugdje nego da vide i autrentično, poput naših kamenih kuća na obali i otocima i slično", dodao je Vrban, rekavši i da primjećuje pomake u tom smislu u hrvatskom turizmu.

I on i arhitektica Rujana Bergam Marković naglasili su važnim za turizam da se obnove postojeći, a zapušteni objekti, kojih ima dosta po Hrvatskoj, tzv. spavači, od Haludova u Malinskoj na Krku, preko Granda na Lopudu, Kupara i drugih.

- Problem je što ono što turizam piše u planovima ne slijede strategije mjesta i gradova, pa imate prevelike objekte, tzv. mastododonte koji su prošlost, u malim mjestima, a to je netko dozvolio urbanističkim planovima, a je li pratio turističke strategije to je pitanje. Tu nedostaje interdisciplinarnosti i komunikacije svih koji su uključeni u razvoj, smatra ta arhitektica.

Rekla je i da je 'nagrđivanje' hrvatske obale gradnjom za turizam sada "rubno i treba vratiti u funkciju objekte koji imaju kvalitetnu arhitekturu i ne moraju nužno biti za ono što su nekad bili, mogu biti iza neki drugi sadržaj, bitno je da ne stoje nego da se obnove u komunikaciji konzervatora, urbanističkih ureda i stručnjaka i to u skladu s održivom gradnjom.

Gosti traže kvalitetu i spremni su je platiti

Dani hrvatskog turizma završavaju velikom svečanosti na kojoj će biti uručene brojne nagrade, a bit će proglašen i ovogodišnji grad - šampion. No pogledi su već uprti u iduću sezonu.

- Možemo reći da je bila jedna izazovna godina, no iznimno smo zadovoljni rezultatima jer nam predsezona i posezona bilježe dobre brojke. U predsezoni imali smo gotovo 20 posto više noćenja nego prošle godine. To je jedan trend koji na Kvarneru imamo posljednjih 10 godina, rekla je Irena Peršić Živadinov, direktorica TZ-a Kvarnera.

Veseli da smo dobili titulu europske regije gastronomije, što je jak motiv dolaska na destinaciju tijekom cijele godine.

- Treba upravljati destinacijom i onda nema problema, poručila je direktorica TZ-a Kvarnera.

Ističe da je bitno da se povećanje cijena prati kvalitetom.

- U predsezoni na Kvarneru 60 posto noćenja ostvaruje se u 4 i 5 zvjezdica. Gosti traže kvalitetu, spremni su je platiti, ali treba im pružiti adekvatnu uslugu, zaključila je Peršić Živadinov.