Dario Marenić: Trebamo što više vlastitih izvora obnovljive energije

10.02.2022.

15:30

Autor: Studio 4/IMS/HTV/A.P.C.

Dario Marenić, poduzetnik i izvoznik o rješenjima energetske krize

Dario Marenić, poduzetnik i izvoznik o rješenjima energetske krize

Foto: HTV/IMS / HRT

U Hrvatskoj, kao i diljem Europe, cijene energenata vrtoglavo rastu, ali porasle su i cijene hrane i ostalih proizvoda. Pandemiju je kao problem br. 1 u Hrvatskoj zamijenila inflacija. U tom je kontekstu i pitanje konkurentnosti domaćeg gospodarstva. O tome mijenja li se položaj izvoznika, odnosno koliko su skupi energenti poskupjeli izvozni proizvod, ali i o rješenjima koja se nameću kao odgovor na energetsku krizu, gostujući u Studiju 4 govorio je Dario Marenić, izvoznik iz Nove Gradiške. Istaknuo je da gospodarstvo, ali i građani trebaju imati što više vlastitih izvora obnovljive energije. 

- Složio bih se da su donekle promijenjene cijene inputa, uključujući cijene goriva za prijevozne troškove i tu se osjeti određeni porast cijena. Uz plinski udar, koji očekujemo od travnja, tu je i porast cijene električne energije. O tome što se događa na tim tržištima slušamo kontradiktorne informacije i očito je da svi trebamo krenuti razmišljati o načinima vlastite proizvodnje energenata, u prvom redu pretvaranja Sunčeve energije u električnu. To bi bio moment koji povećava konkurentnost, rekao je Dario Marenić komentirajući koliko su cijene energenata utjecale na izvozne proizvode. 


Iako nije, kaže, pretpostavljao što će se danas dogoditi,  prije tri godine u sklopu jednog EU projekta, u tvrtki su u dva pogona instalirali solarne elektrane. Da to nismo napravili, danas bi im bilo bi drukčije, ustvrdio je. 


Dodao je kako je cijena energenata, odnosno njezin udio u troškovima proizvodnje, porasla svima u Europi. 


- Međutim, gledajući cjelokupnu situaciju, skandinavske zemlje daleko su više investirale u obnovljive izvore energije nego što su to Hrvati radili, tako da su oni u prednosti i konkurentniji su. Što više imamo vlastitih izvora obnovljive energije, cjelokupno gospodarstvo apsolutno je konkurentnije, to je poanta priče, istaknuo je. 


Različiti pristupi pomoći države 


Komentirao je i tzv. državni intervencionizam, odnosno učinak mjera koje poduzima država u ovoj krizi, rekavši da u Europi u ovom trenutku postoje različiti pristupi kad je riječ o pomoći građanima i proizvodnom sektoru. 


- Neke zemlje ukinule su PDV. Moramo reći da takva mjera isključivo ide u korist građanima. Ako govorimo o Hrvatskoj, pomoć gospodarstvu bila bi da se država odrekne dijela trošarina. Za samo zamrzavanje cijena naftnih derivata, što je učinjeno prije nekoliko dana, ne mogu reći da doprinosi tržišnoj ekonomiji, rekao je Marenić. 


Dodao je kako je pravnim osobama smanjivanje PDV-a nebitno, to im je, kako je rekao, prolazna stavka koja ništa ne znači, a utječe na likvidnost s 0,1 posto. 


To što je u Hrvatskoj struja za obrtnike i industriju skuplja nego za domaćinstva, dok je u drugim europskim zemljama obrnuto, naslijeđe je bivše države, smatra Marenić, i po njemu je to apsurdna situacija, u kojoj ne vidi računicu. Jednostavno je objasnio zašto je to tako.


- Vrlo plastično - imate velikog potrošača i očekujete nižu cijenu - to je tržišna ekonomija, rekao je.


Dodao je da ne aludira na novo povećanje cijena, nego na nove načine obračuna.


- Treba sjesti za stol i postaviti kompletno novu matematiku. Ovo će dovesti do izuzetno velikih troškova u gospodarstvu, a takvi šokovi nisu dobri za konkurentnost, poručio je.


Govoreći o intervenciji države, koja građanima može olakšati situaciju, ali dugoročno naštetiti poslodavcima, Marenić ističe da prije svega treba ozbiljno komunicirati o svim problemima koji mogu nastati zbog državnog intervencionizma i jasno vidjeti argumente za i protiv. 


Važnost korištenja solarne energije - prijedlozi i rješenja


Upitan bi li učinkovitije od kratkoročnih mjera pomoći države poduzetnicima bilo da država stavi fokus više na povlačenje sredstava za postavljanje solarnih panela na krovove tvrtki, tako da sami imaju svoju energiju i u kojem roku se takva ulaganja mogu isplatiti, Marenić je rekao da je prvu solarnu instalaciju za toplu vodu na svojoj obiteljskoj kući napravio 1990., a što se tiče instalacija na tvrtki, povrat uloženih sredstava bio je oko 60 do 70 posto na vlastita ulaganja, i u tri godine praktično su vratili uložena sredstva.  


- Danas je, po staroj cijeni elekrične energije, povrat investicije od sedam do deset godina, rekao je. 


Dao je i rješenja i za građanstvo i za pravne osobe. 


- Za segment građana, tj. obiteljskih kuća trebalo bi pojednostaviti sustav natječaja, a s druge strane, išao bih na prodaju takve opreme bez PDV-a za građanstvo i u godišnjoj poreznoj prijavi na umanjenje poreza na dohodak. U tom slučaju građani bi bili motivirani, rekao je.   


Dodao je da je pritom utjecaj na državni proračun nula jer je riječ o budućoj energiji koja se proizvodi te da od te opreme država nema ništa, a imala bi apsolutno veću energetsku učinkovitost i izvore zelene energije.   

Solarne elektrane za 25 000 obiteljskih kuća


- Projekt od 25 000 obiteljskih kuća ostvariv je u roku od godinu dana. Treba apsolutno stimulirati postojećeg, vrlo ozbiljnog domaćeg proizvođača, a stvorilo bi se još proizvođača, instalatera itd., znači tu je i zapošljavanje ljudi, ukratko je iznio svoju ideju. 


Na pitanje je li krizno vrijeme trenutak da se doslovno u gospodarskom smislu resetiramo, odgovara kako je upravo sada idealan trenutak. 


- Jedna ozbiljna, s jedne strane medijska akcija, s druge strane ministarstva i Fonda za energetsku učinkovitost, zatim promjene sustava oporezivanja jer netko mora reći da je solarna oprema oslobođena PDV-a za građane, rekao je i dodao kako ima rješenje i za pravne osobe. 


- Sva ulaganja u obnovljive izvore energije neka umanjuju osnovicu poreza na dobit. Ne treba ništa tražiti, ali proizvest će se i doći će do porasta kvalitete života. 


Svaka kriza donosi priliku 


Upitan je li gubitak optimizma i poslovne hrabrosti opasniji od gubitka novca kada su u pitanju krize i treba li uvijek očekivati pomoć od države ili se okrenuti vlastitim inovacijama, Dario Marenić kaže da je to duboko pitanje nužnosti opstanka, na koje bi mogao odgovarati cijeli dan.


- Koliko je gubitak optimizma i poslovne hrabrosti opasniji od gubitka novca kada su u pitanju krize i treba li uvijek očekivati pomoć od države ili se okrenuti sebi i nekim inovacijama.


To je, kaže, pitanje nužnosti opstanka, na koje bi mogao odgovarati cijeli dan.


- Apsolutno, svaka kriza donosi neke nove prilike. Osjetimo energetsku krizu i postoje rješenja, a o njima treba što više javno govoriti. Trebamo razgovarati o tome kako mlade educirati da znaju razmišljati svojom glavom i nešto proizvoditi. To je ključ, rekao je Dario Marenić u emisiji Studio 4.



Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!