Domaćim šljivama uvoz ruši cijenu

31.08.2026.

19:57

Autor: Sanja Najvirt/L.B./Dnevnik/HRT

Domaćim šljivama uvoz ruši cijenu

Na slavonskim plantažama u punom je jeku berba šljive. Nakon tri godine uzastopnih proljetnih mrazova, ova je itekako rodna. Šljive su krupne i slatke, no to je proizvođačima slaba utjeha. Ubija ih uvoz i to najviše iz Srbije i Bugarske, koji je domaćim šljivarima drastično srušio otkupnu cijenu. 

Umjesto početkom sezone dogovorenih euro i 10 centi, otkupljivači sada nude jedva 50 centi po kilogramu. Berača nema, poskupjelo je gnojivo i zaštita pa je proizvođačima računica više nego slaba.

Savile se grane šljive pod jedrim, plavim plodovima. Godina za šljivu na padinama Papuka i Krndije idealna.

- Količina je negdje između 30 i 40 kilograma po stablu prosječno, dakle solidan urod, zdravstveno stanje zadovoljavajuće, objašnjava Andrija Mitrović iz Lukača.

Nakon nekoliko mršavih godina zbog proljetnog mraza, velika su očekivanja i na ovoj plantaži ekološke šljive. Zbog drastičnog pada otkupne cijene, računica će biti slaba.

- Ove godine je to išlo na dnevnoj bazi pa smo u samo tjedan dana od 1 eura i 10 centi došli na samo 50 centi, govori Damir Bošnjak iz Sesveta.

- Urodile su šljive u susjednim državama i preplavile tržište Hrvatske, na kraju cijena je pala na nevjerojatnih 50 centi po kilogramu i čak su u jednom trenutku otkupljivači obustavili otkup, istaknuo je Mitrović.

Srušila je cijenu domaće šljive, naravno ona uvozna. Stizala je nemilice iz Srbije i Bugarske. Proizvođači ne skrivaju ogorčenje.

- Pogađa nas toliko da ako se nastavi takva situacija, više nećemo saditi nove nasade, nego krčiti stare, dodao je.

Obitelj Bošnjak rješenje traži u proizvodnji rakija i likera u maloj destileriji opremljenoj uz pomoć europskih potpora.

- Jer ako cijena same sirovine bude niska, uvijek sirovinu možete preraditi u destilat, kazao je Bošnjak.

Spas vide u dovršetku hladnjače i pogona za preradu u Požegi. Omogućit će im to da svoj proizvod povoljnije prodaju.

- Nadamo se da će pomoći voćarima i povrćarima naravno kao i svima koji imaju problema sa skladištenjem, zaključuje Mitrović.

Država bi kažu ipak trebala bolje štiti domaću proizvodnju i stati na kraj nekontroliranom uvozu. Tako će zadovoljniji biti i proizvođači i krajnji kupci kojima domaći proizvod jamči ono što zaslužuju - pravu kvalitetu.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!