Gladni usjevi na udaru su štetnika, a u polja se ne može

Ratarima vremenske prilike, čini se, nikako ne idu na ruku. Pšenica, ječam i uljana repica kojih smo jesenas zasijali na gotovo 500 tisuća hektara, na udaru su štetnika i bolesti. I to neuobičajeno rano. Na poljima je i puno glodavaca, prava najezda, ali i puno vode zbog koje usjevi žute i slabije napreduju. Pogotovo pšenica. Vapi za prihranom, ali u polja se traktorima - zbog blata - još ne može.

U ledenoj ilovači prepunoj vode, mlade se biljke pivarskog ječma smrzavaju i muče. Dio će ih propasti.

- Od jednog zrna smo dobili čak tri biljčice koje bi trebale dati 3 klasa, no sve je to slabo i korijenak će vjerojatno odumrijeti od izmrzavanja, kaže Željko Viboh, direktor "Poljane" iz Lipika.

Nadao se dobrom urodu pšenice i Božidar Polaček, mladi ratar iz Kukunjevca. Zbog velike količine vlage u tlu, sada je zažutila, nije zelena jer gladuje. Strojevima u prihranu polja zbog blata i vode još ne mogu.

- Bit će jako teško ući i moramo čekati. Jedino ako će biti nekog mraza pa da se zemlja stvrdne da možemo ući traktorima, kaže.

Otporna uljana repica u ovo doba godine trebala je biti bujna, zelena s dobro razvijenom rozetom. Ipak - nije u dobroj kondiciji pa se već našla na udaru štetnika i bolesti.

- Na parcele smo četiri puta ulazili s prskalicama, imali smo herbicidnu zaštitu, dvije zaštite insekticidom i jednu fungicidnu. Sad u ovom periodu nam se događa da imamo problema i sa najezdom glodavaca, upozorava tehnolog ratarske proizvodnje Ivan Gelešić.

Unatoč visokim cijenama repromaterijala, sve će kulture ovdje dobiti punu agrotehniku jer bez nje nema pravog uroda. A to na hektar traži ulog od najmanje 800 eura, dijelom i zbog cijene plavog dizela i energenata.

- Trebaju nam jako dobri prinosi da bi pokrili troškove, barem 6 tona pšenice na hektar na našem terenu, 6 tona ječma i barem tri tone u repici, naglašava Vinko Strganac iz Lipika.

Bude li proljeće ratarima išlo na ruku pa prihranu i zaštitu ozimih usjeva obave u rokovima, biljke će se oporaviti i dati solidan urod.

Kreću pripreme i za proljetnu sjetvu soje, kukuruza, suncokreta, šećerne repe i to na planiranih 450 tisuća hektara. I u njoj će država, kao i u jesenskoj, pomoći subvencijama.