U mreži Prvog analizirao se rebalans ovogodišnjeg državnog proračuna čiji se prihodi povećavaju, a rashodi smanjuju. Čime se Vlada vodila krojeći rebalans proračuna i što možemo očekivati od sljedećeg? Što stoji iza neplaniranog deficita gradova i općina? Rebalans ovogodišnjeg državnog proračuna čiji se prihodi povećavaju, a rashodi smanjuju. Čime se Vlada vodila krojeći rebalans proračuna i što možemo očekivati od sljedećeg? Što stoji iza neplaniranog deficita gradova i općina?
Glavna državna rizničarka Danijela Stepić kazala je kako se u svaki rebalans kreće od temeljnih ciljeva koji se žele postići u upravljanju javnim financijama, a to je da se udio deficita zadrži ispod 3 posto BDP-a te da udio javnog duga bude manji od 60 posto.
- U ovom smo rebalansu pratili dinamiku realizacije rashoda, ali i prihodovnu stranu. Važno je napomenuti kako je u razdoblju od travnja do rujna Europska komisija radila reviziju kohezijske politike s namjerom da se utvrde, u okvirima novih geopolitičkih okolnosti, i drugi prioriteti financiranja iz kohezijskih politika, rekla je.
Dodaje kako se pratilo kakva je dinamika realizacije rashoda i kakva je dinamika plaćanja do kraja godine.
- Vlada je htjela zadržati održiv proračun, socijalan i razvojan i mi smo u okvirima toga dio ušteda koje su se ostvarile usmjerili u prioritete kao što je povećanje mirovina, izdvajanje za socijalne naknade i osiguravanje sredstava za rast plaća u 2025. godini, naglasila je.
Problem s rastom inflacije
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Dražen Jović rekao je kako se iz rebalansa vidi da su rashodi vezani uz građane i da su povećani 6,1 posto, odnosno nešto manje od 12 milijardi eura.
- Mi moramo imati u vidu inflatorne učinke. Imamo problema s rastom inflacije 4,1 posto. Jako nas zabrinjava porast troškova hrane koji je među najvećima u Europi. Moramo raditi na tome da se povećaju plaće i mirovine kako bi se mogli nositi s velikim troškovima života, istaknuo je.
Glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić smatra kako nije dobro da su se smanjila kapitalna ulaganja budući da su ulaganja u javnom sektoru već niža od prosjeka EU-a.
Upozorio je kako je masa plaća tijekom dvije godine povećana 58 posto, što se treba financirati, a onda, kako kaže, kada se gleda u rebalansu da je smanjena pozicija plana poreza na dodanu vrijednost, što je glavni izvor prihoda za proračun, za 400-tinjak milijuna eura, vidi se da su kreatori proračuna svjesni da turistička sezona nije bila idealna te da je realni rast trgovine na malo za srpanj i kolovoz usporio na dva posto.
- Radi se o usporavanju ekonomije koja više ne može puniti proračun. Na vanjskom planu imamo pojačane neizvjesnosti. Smatram da bi realna stopa rasta BDP-a u nastavku godine mogla biti niža od očekivane i bit će veliki izazov ostvariti cilj od 2,9 posto, rekao je.
Dodaje kako je vidljiva rupa na razini lokalne države.
"Vladini ekonomisti režu granu na kojoj sjede"
Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da fiskalna ekspanzija nije dobra jer vrši pritisak na inflaciju.
- Ne razumijem Vladine ekonomiste da ne razumiju da time režu granu na kojoj sjede. Zagovornik sam da imamo uravnotežen proračun i da trošimo koliko možemo. Najveći je problem nedovoljna ekonomska aktivnost, ističe.
Dodaje kako sve skupa djeluje ekonomski nestabilno, posebno u kontekstu smanjivanja mogućnosti povlačenja iz europskih fondova.
Na pitanja jesu li podbacili prihodi iz turizma, Stepić je rekla kako su u kolovozu bili nešto manji, no da se turistička sezona produljuje, tako da je rujan bio znatno bolji nego prošle godine.
- Situacija će se pratiti cijelu godinu i bit će realnije gledati turističku sezonu na razini cijele godine, naglasila je.
Jović se ne može složiti s tvrdnjom da je rast plaća jedan od glavnih uzroka za rast inflacije.
- Ako gledamo cijenu rada hrvatskog radnika, on je potplaćen. Cijena ukupnog rada radnika u Hrvatskoj je 16,5 eura, dok je u EU 33, istaknuo je.
Dodaje kako su problem i cijene stanova, što je vezano i uz odseljavanje mladih ljudi. Zapitao se kojom bi to plaćom mladi čovjek mogao kupiti četvorni metar stana.
- Sindikati se zalažu za povećanje bruto plaće, rekao je.
Raskorak između rasta plaća i produktivnosti
Stojić je naglasio kako Hrvatska ima rekordno najveći raskorak između rasta plaća i produktivnosti mjereno kroz kreiranje dodane vrijednosti.
Novotny naglašava kako su naše investicije uglavnom investicije u javni sektor, ali nova radna mjesta, kako kaže, mogu se ostvariti samo putem ulaganja u poduzetnički sektor.
- Trebamo kvalitetna radna mjesta. Mi ne možemo živjeti na turizmu i treba prestati razgovarati o turizmu kao glavnom izvoru prihoda, rekao je.
Stepić je kazala kako je u završnoj fazi slaganje proračuna za novo trogodišnje razdoblje. Dodala je kako se od projekata ne odustaje, a riječ je o projektima i u privatnom sektoru, o projektima koji se odnose na jačanje energetske infrastrukture RH.
Stojić je zaključio kako se nada da su megapovećanja plaća koja nisu utemeljena na produktivnosti iza nas.