Durum pšenica hit na poljima: Mogu li se upogoniti neaktivni mlinovi?

Već godinama durum pšenica hit je hrvatskih polja. Njezina isplativost, kvaliteta i otpornost na klimatske promjene čine je sve popularnijom, no Hrvatskoj nedostaju preradbeni kapaciteti za nju. I zato skuplje brašno od hrvatske durum pšenice kupujemo na inozemnim burzama. Slavoniji je dosta biti samo sirovinska baza pa su stvari odlučili promijeniti. 

Gotovo spaljena polja kukuruza i suncokreta posvuda. Očekuju se prinosi 20 do 30 posto niži nego lani. Pšenica je ove godine bila zasijana na 48 tisuća hektara u Osječko-baranjskoj županiji. Proizvedene su 384 tisuće tona. Iako je godina iznimno sušna, proglašena i elementarna nepogoda od suše, očito je pogodovala onome čime se najviše bavimo. Prosječni urod - 8 tona po hektaru.

Klimatske promjene već su godinama tu, a najavljuju se još toplija ljeta. Proizvođači sve više bježe od uobičajenih kultura koje su sve manje isplative. Svjesni su kako se naknade za stradale usjeve neće moći isplaćivati unedogled. 

- Mi isto razmišljamo o tome jer, stvarno tu su klimatske promjene. Ja se sjećam kao klinac, sasvim druge klimatske uvjete smo imali i od žetve od suncokreta, od ubiranja tih jesenskih plodova, sasvim druga slika je bila prije 30-40 godina nego danas, sjeća se Atila Sabo, poljoprivrednik iz Karanca. 

Durum pšenica otporna na klimatske uvjete

A iznimno otpornom na klimatske uvjete, kvalitetnom i traženom pokazala se durum pšenica, koju sije nekolicina Baranjaca. Skuplja je od obične i do 50 posto, rađa gotovo identično, a što je najvažnije - isplativa je. Ne čudi zato da se i Atila Sabo uskoro sprema na zaokret.  

- Nije to ništa komplicirano, znači, slična je kao merkantilna pšenica, to znamo da manje rodi, a siguran plasman je i zna se unaprijed cijena, rekao je Sabo.

Upravo je to najveći magnet koji privlači proizvođače. Velika inicijativa dolazi od proizvođača durum pšenice koji svoju priliku vide u proizvodnji tjestenine. Čak 15-ak mlinova samo u Osječko-baranjskoj županiji je neaktivno. Od toga je šest onih velikih. Imali su kapacitet prerade i do 200 tisuća tona dnevno. Mrtvi je to kapital koji bode u oči i oslikava sav apsurd situacije. 

- Nama je žao da naše domaće tvrtke kupuju u Beču, u Austriji gdje mi izvozimo. Kupuju krupicu i brašno za svoje potrebe, pa daj mi recite, što je tu sad, kakva je tu logika, zapitao se Petar Pranjić, Hrvatska poljoprivredna komora.

- Meni isto nije jasno, stvarno to nije uredu da vozimo van i onda uvozimo možda praktički istu robu, a s većom cijenom. Trgovci su u pitanju, ništa drugo, naglašava Sabo.

- Mi izvozimo, to nisu velike količine, manje jesu, najkvalitetniju durum pšenicu u ovom okruženju. Jači smo od Mađara, od Slovaka, Čeha koji isto voze u Austriju tamo gdje mi šaljemo. Naša pšenica je Bogom dana, uzimaju je za poboljšivač. Najbolje parametre, caklavost, protein, hektolitar, sve najbolje u ovom zrnu baranjskom i slavonskom je kod nas, pokazuje Pranjić.

Stvarati dodanu vrijednost

Stvorimo dodatnu vrijednost, upakirajmo i prodajmo kod kuće - kažu poljoprivrednici od kojih je potekao prijedlog prenamjene postojećih mlinova u one za durum pšenicu. 

- Da se u pogon puste zapušteni mlinovi koji su puni prašine i gdje se golubovi legu. Dajte da se potpora da tim ljudima, da se raspišu natječaji, nek se investira u opremu, bez dodane vrijednosti mi tonemo kao Titanik. Vjerujte, mi spasa nemamo. Ne možemo se držati za suknju mami ili kako bi rekao Ministarstvu svake godine. To ne može obični mlin raditi. Mi ni jedan nemamo, nažalost, u Hrvatskoj, a ovo je prilika i šansa. Ne treba nama 15, neka 2-3 proguta jedno 100 tisuća tona, pa znate li vi koja je to vrijednost, rekao je.

Pažljivo su slušali u Osječko-baranjskoj županiji. Vjeruju kako će zainteresiranih za ovaj posao biti. Već su napravili prve konkretne poteze.  

Poziv mlinarima

- Do kraja godine pripremiti prvi javni poziv koji će biti namijenjen i za male i za srednje, ali i za velike poljoprivredne proizvođače koji bi se mogli javiti na natječaj za dogradnju, rekonstrukciju, adaptaciju, opremanje ili izgradnju od početka mlinova. Znači, nećemo ograničiti veličinu, dostupno je svima. Imamo već nekoliko pozitivnih primjera, čak 6 manjih mlinova na području OBŽ koji su ranije koristili potporu OBŽ, naglasila je Nataša Tramišak, osječko-baranjska županica.

Upravo bi vlasnici tih manjih mlinova mogli biti najviše zainteresirani za ovu ponudu i tako proširiti posao.  

- Županija znači ima milijun eura u ovoj godini, raspisat ćemo poziv za potporu do 500 tisuća eura. Dakle, nećemo ograničiti veličinu tvrtke, poljoprivrednog gospodarstva ili poduzeća koje se javlja. Ići će otpora otprilike 70 posto za male i srednje i do 50 posto za velike proizvođače. Ako se ovaj poziv pokaže da imamo interes, koji želimo potaknuti na ovaj način, svakako da ćemo i u godinama koje dolaze raspisivati ovaj poziv dok sve kapacitete koje imamo ne pokrenemo na našem području, naglasila je Tramišak.

Moramo se prilagoditi i to brzo, poručuju neki poljoprivredni proizvođači, dodajući kako možemo postati lider u durum pšenici. Ne smijemo propustiti ovu priliku jer bi je mogao zgrabiti netko drugi.