Oluje sve češće i razornije

Superćelijski oblaci puni leda i velike oluje sve su češće pojave i u Hrvatskoj. Osim građana i njihove imovine, posebno su ugroženi poljoprivredni usjevi. U Osijeku su se sastali meteorolozi i drugi stručnjaci s načelnicima okolnih općina kako bi im predstavili sustav obrane od tuče i onaj ranog upozoravanja građana.

U Donjoj Motičini, koja se početkom mjeseca našla na udaru oblaka punih leda, stradalo je sve - od usjeva do automobila. Jučer je istekao rok za prijavu štete. Načelnik općine Željko Kovačević priziva stari model protugradne obrane koji je uključivao rakete.

- Nekada, dok je tog bilo, vjerujte, to je bilo puno manje. I kad su išli takvi oblaci, oni su reagirali. Taj led kad je i padao, on je bio zrno graška i tako nešto sitno, kaže.

Obližnji Feričanci, vinogradarski kraj, kaže načelnik, uopće nemaju protugradni sustav. I oni žele rakete ili novoosmišljeni sustav obrane jer su i kod njih neke kulture stradale i do 100 posto.

- Mislim da se vraćanjem protugradne obrane štete na usjevima mogu uvelike smanjiti, uvjeren je načelnik općine Feričanci Marko Knežević.

Protugradne rakete u Hrvatskoj ne upotrebljavaju se već per godina. Iz financijskih i sigurnosnih razloga. Sve i da se rabe, uvjeravaju stručnjaci, bez obzira na metodu, srebrov jodid u oblacima nije toliko učinkovit protiv mega-oblaka kakve imamo danas.

- Zbog različitih komplikacija u klimatskom sustavu, u atmosferi, nažalost takve metode ne daju pozitivne rezultate. Ono što je preporuka DHMZ-a da na temelju iskustva koja imamo svih ovih desetljeća u korištenju različitih načina dostavljanja takvih spojeva ipak uložimo više pažnje i sredstava u razvoj novih aktivnih spojeva, naglasio je glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) Ivan Güttler.

Osmisliti novi "lijek" za borbu protiv tuče složen je zadatak koji bi uključivao cijeli niz stručnjaka.

U Hrvatskoj je 330 protugradnih generatorskih postaja. Njima upravljaju građani. Koordinira ih osam radarskih centara kontinentalne Hrvatske.

Zbog velikih površina pod usjevima, posebno su važni na istoku zemlje.

- Mi smo županija koji je najvećim dijelom poljoprivredni kraj, poljoprivredna županija, naši ratari su najizloženiji, to su kulture koje ne možete zaštiti ni putem zaštitnih mreža, voćnjak i vinograd možete, no naravno poljoprivredne kulture, prvenstveno ratarske, to ne možete, kazala je osječko-baranjska županica Nataša Tramišak.

A želi li zaštititi svoju hranu, Hrvatska će morati pronaći pravi odgovor na sve veće opasnosti iz neba.

Oluje u Slavoniji i Splitu testirale sustav ranog upozoravanja

- U Hrvatskoj je trenutno 330 lokacija na kojima aktivno djeluje protugradna obrana od čega je njih 55 u Osječko-baranjskoj županiji, kazao je Güttler.

Pojasnio je da sustav tehnički ima dva elementa, jedna je aktivna tvar, srebrov jodid, koja je dominantna u Hrvatskoj i ostalim zemljama, a druga su metode unošenja takve tvari u oblake. Dodao je kako ona u praksi uključuje generatore, rakete, a postoje i varijacije sa zrakoplovnom tehnologijom i dronovima.

Podsjetio je i na događaje od 7. srpnja kada je na području pet slavonskih županija gotovo pola dana prije velike grmljavinske oluje, na što su ukazivala sva mjerenja DHMZ-a, bio podignut sustav upozoravanja do maksimalnog crvenog upozorenja, ali i na dan kasnije oluju u Splitu koja je nastala u 15 minuta, napravila veliku štetu i nestala.

- Oba su primjera bili test za naše sustave. Iz njih smo naučili da postoje grmljavinski sustavi koji se mogu prognozirati, kada ima dovoljno vremena da se upozori civilna zaštita i građani, da se izdaju poruke svim kanalima, i takve iznenadne situacije koje su više pouka da se i dalje razvijamo, kazao je Güttler ocijenivši da je sustav ipak dobro organiziran.

Hrvatski hibridni sustav koristi i SMS upozorenja

Smatra također da Hrvatska ima dosta moderan sustav, takozvani hibridni, gdje se koriste i SMS poruke odnosno CBC poruke pa svi mobiteli, čak i stari modeli, mogu primiti poruku o nepogodi i katastrofi.

- Organiziran je na tri razine, na 330 lokacija u Hrvatskoj postoje generatorske postaje, a naši građani, koji su za to zaduženi, upravljaju takvim generatorima. Njih koordinira osam centara i postaja na cijelom području i u konačnici prognostičari DHMZ-a u Zagrebu, dodao je.

Podsjetio je da su sezone 2022. i 2023. godine bile posebno zahtjevne te da je prošle godine bio veliki incident na području Bošnjaka gdje je čitavo selo bilo devastirano.

- Srećom, do sada u ovoj godini nismo imali štete na takvoj razini što se tiče tuče, istaknuo je Güttler zaključivši da je prioritet DHMZ-a da nema stradanja ljudi i njihovog zdravlja.

Tramišak: Ljudi misle da protugradna obrana ne postoji

Županica Tramišak rekla je da je protugradna obrana nekada bila drugačije organizirana, po drugačijoj tehnologiji, korištenjem raketa i avioobrane, dok danas to funkcionira pomoću prizemnih generatora. 

Osim toga, dodala je, protugradna obrana pomoću raketa bila je čujna tako da su ljudi znali da se netko bori i pokušava boriti protiv tuče, a generatori su nečujni te je, kaže, možda i to razlog što ljudi misle da protugradna obrana ne postoji.

Naglasila je da je za Osječko-baranjsku županiju važno da lokalni stožeri Civilne zaštite imaju informacije gdje se nalaze generatori i koje su osobe zadužene za njihovo paljenje.

Tramišak je izrazila spremnost da, ako u DHMZ-u smatraju da je potrebno nabaviti više generatora za učinkovitiju obranu, Osječko- baranjska županija u tome sudjeluje i participira financijskim sredstvima.