ECB podigao kamatne stope prvi put u gotovo tri godine

Europska središnja banka (ECB) podigla je u četvrtak kamatne stope u eurozoni prvi puta od jeseni 2023. godine, za četvrtinu postotnog boda, kako bi zauzdala inflaciju koju je potaknulo poskupljenje energije zbog rata na Bliskom istoku.

Dvije su stvari utjecale na današnju odluku Europske središnje banke: inflacija i energetski šok, rekla je HRT-ova novinarka Marina Ninković.

Za građane to znači skuplje financiranje i težu dostupnost kredita. Za štednju učinak je suprotan.

- Banke povisuju kamatne stope na depozite pa će nam štednja u bankama postati isplativija. U poslovnom svijetu skuplje financiranje znači manje investicija i opreznije zapošljavanje. Cilj Europske središnje banke pritom ostaje jasan: žele smanjiti potrošnju, rast inflacije, iako su pritom svjesni da bi to moglo loše odraziti se na gospodarstvo i da bi moglo usporiti gospodarski rast, rekla je.

Dodala je kako je Christine Lagarde na njeno pitanje zbog čega mjesecima u Hrvatskoj imamo osjetno višu stopu inflacije nego u prosjeku EU zemalja, odgovorila "da kad gleda na inflaciju, gleda na eurozonu u cjelini i da upravo današnja odluka ima za cilj smanjiti takve negativne trendove".

Kamatna stopa za refinanciranje banaka iznosit će tako od 17. lipnja 2,40 posto, a kamatna stopa na prekonoćne depozite banaka 2,25 posto.

Za prekonoćne pozajmice komercijalne banke plaćat će ubuduće kamatu od 2,65 posto.

Upravno vijeće odlučno je vođenjem monetarne politike osigurati stabilizaciju inflacije na ciljanoj razini od dva posto u srednjoročnom razdoblju, navodi se u obrazloženje današnje odluke.

Inflacija u eurozoni iznosila je u svibnju 3,2 posto, pokazale su preliminarne procjene Eurostata, i bila je najviša od rujna 2023. godine. Energija je poskupjela na godišnjoj razini za čak 10,9 posto, potaknuta poskupljenjem nafte zbog američko-izraelskog napada na Iran.

Teheran je preuzeo kontrolu nad Hormuškim tjesnacem, zabranivši prolaz brodovima povezanim sa SAD-om, Izraelom i njihovim saveznicima. U četvrtak ujutro iranske su vlasti zbog novog vala američkih napada potpuno zatvorile tjesnac, kojim prolazi petina svjetske nafte i naftnih proizvoda.

Još u veljači inflacija je u eurozoni iznosila samo 1,9 posto, a energija je bila jeftinija nego lani.

Za građane i poduzeća više kamatne stope značit će skuplje zaduživanje, što obično koči potražnju i gospodarsku aktivnost. Već u prvom tromjesečju gospodarstvo eurozone smanjilo se za 0,2 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, izračunali su u Eurostatu.

'Trojka' za 2026.

Inflacija bi pak prema najnovijim, revidiranim projekcijama ECB-a, trebala u ovoj godini iznositi tri posto i biti za 0,4 postotna boda viša nego što su bili predvidjeli ožujku.

Podigli su i prognozu inflacije za 2027., za 0,3 postotna boda, na 2,3 posto.

Podignute prognoze stope inflacije prema baznom scenariju, kako navodi ECB u priopćenju, odražavaju više cijene energije, koje će se, kako očekuju, u određenoj mjeri preliti na rast cijena hrane, robe i usluga.

U 2028. sada očekuju usporavanje inflacije na dva posto, naznačivši tek nešto blaži rast cijena no što su bili očekivali na početku proljeća.

Temeljna inflacija, koja isključuje cijene energije i hrane, trebala bi u ovoj godini, po njihovim novim procjenama, iznositi 2,5 posto i biti za 0,2 postotna bod viša no što su pokazale njihove prognoze iz ožujka.

Za iduću godinu potvrdili su pak prognozu temeljne inflacije od 2,2 posto, koja bi se na toj razini trebala zadržati i u 2028. godini i biti tek neznatno viša no što su naznačili prije tri mjeseca.

Rast ispod 'jedinice'

Gospodarska aktivnost u eurozoni trebala bi pak u ovoj godini, po baznom scenariju, porasti za 0,8 posto, izračunali su u ECB-u, snizivši dosadašnju procjenu za 0,1 postotni bod.

U 2027. bi rast trebao ubrzati na 1,2 posto i također biti blaži za 0,1 postotni bod no što su prognozirali u ožujku.

Niže prognoze rasta za 2026. i 2027. godinu odražavaju izraženiji utjecaj rata na tržišta robaei realne dohotke, te na povjerenje.

Blago su pak podigli prognozu za 2028. kada se očekuje ubrzanje rasta na 1,5 posto. U ožujku su bili predvidjeli rast od 1,4 posto.

Izgledi su i dalje neizvjesni, naglašavaju u ECB-u, pa bi tako inflacija mogla biti i veća, a gospodarski rast slabiji no što se trenutno očekuje, ovisno o intenzitetu i trajanju šoka povezanog sa skokom cijena energije i o ropsegu njegovih neizravnih i sekundarnih učinaka.

Inflacija bi tako ove godine mogla dosegnuti i 4,0 posto i ubrzati na 5,3 posto u 2027. ako šok bude snažniji i protegne se na dulje vremensko razdoblje. Gospodarstvo bi u takvom scenariju poraslo u ovoj i idućoj godini tek nekih 0,5 posto, izračunali su stručnjaci ECB-a.

Lagarde je izrazila i zadovoljstvo novim kolegom Borisom Vujčićem.

- Ja, svi članovi Upravnog vijeća i članovi Izvršnog odbora oduševljeni smo što imamo bivšeg guvernera Hrvatske narodne banke kao člana Izvršnog odbora te novog potpredsjednika ESB-a. To doprinosi izvrsnoj zastupljenosti i raznolikosti naše grupe. Zaista je veliko zadovoljstvo i svojevrsni blagoslov što nam se Boris pridružio, rekla je Christine Legarde, predsjednica Europske središnje banke.

Vujčić uz Lagarde na konferenciji za medije

Lagarde je , uz potpredsjednika ECB-a Borisa Vujčića, razjasnila razloge podizanja kamatnih stopa u europodručju.

Izgledi su i nadalje neizvjesni uz pozitivne rizike za inflaciju i negativne rizike za gospodarski rast. Cjelokupne posljedice rata na srednjoročnu inflaciju i rast ovisit će o jačini i trajanju šoka cijena energije te opsegu neizravnih učinaka i drugog kruga učinaka. Iz te neizvjesnosti proizlazi širok raspon mogućih ostvarenja inflacije i rasta, rekla je Lagarde.

Iako su kamatne stope podignute, buduća dinamika ECB-a po tom pitanju nije određena, naglasila je. Pri određivanju odgovarajućeg stajališta monetarne politike na svakom budućem sastanku razmatrat će se aktualni gospodarski i financijski podaci, a također će se procjenjivati inflacijski izgledi i povezani rizici, posebno dinamika temeljne inflacije i jačina transmisije monetarne politike.

Kako se navodi u izjavi o monetarnoj politici, iako će domaća potražnja biti slabija od predviđanja zbog nepovoljnog utjecaja rata na povjerenje i većih troškova energije na realne dohotke, bilance kućanstava su općenito dobre i ostat će glavni pokretač rasta.

Ocjenjuje se da će veći troškovi energije i manje povjerenje nepovoljno utjecati na privatna ulaganja. S druge strane, veća državna potrošnja na obranu i infrastrukturu trebala bi nastaviti pridonositi javnim ulaganjima, pa se očekuje da će u određenoj mjeri ublažiti posljedice rata.

Upravno vijeće ističe potrebu za žurnim jačanjem gospodarstva europodručja uz istodobno održavanje snažnih javnih financija. Fiskalna održivost ključno je uporište šire gospodarske stabilnosti. Fiskalni odgovori na šok cijena energije trebali bi biti privremeni, ciljani i prilagođeni, navodi se u izjavi o monetarnoj politici.

Što se tiče inflacije, u izjavi se ocjenjuje da će tijekom ljeta dodatno porasti zbog povećanja cijena energije i ostati iznad ciljnih razina i u prvoj polovici 2027. godine. Skuplja energija, konstatirano je, utjecat će i na inflaciju cijena hrane, robe i usluga, pri čemu se očekuje da se u drugoj polovici 2027. vrati na ciljnu razinu.

Međutim, rat na Bliskom istoku i dalje je važan izvor neizvjesnosti. Što cijene energije dulje ostanu visoke, veća je vjerojatnost da će potaknuti rast šire inflacije preko neizravnih učinaka i drugog kruga učinaka, upozorila je Lagarde u izjavi o monetarnoj politici.