Energetska kriza potiče povratak nuklearne energije diljem svijeta

28.08.2022.

08:04

Autor: Hina/HRT

Nuklearna elektrana

Nuklearna elektrana

Foto: Ilustracija / Pixabay

S porastom troškova uvoza energije diljem svijeta i klimatskom krizom koja izaziva pustoš, zanimanje za nuklearnu energiju je u porastu jer države pokušavaju pronaći alternativne izvore, piše francuska novinska agencija Afp.

Ulaganja u nuklearnu energiju smanjena su nakon katastrofe u Fukušimi u Japanu 2011., najveće svjetske nuklearne nesreće od Černobila 1986., jer su strahovi zbog njezine sigurnosti porasli.

Ali nakon invazije Moskve na Ukrajinu u veljači i posljedičnog pritiska na opskrbu energijom te nastojanja Europe da prestane ovisiti o ruskoj nafti i plinu, plima se sada okreće u korist nuklearne energije.

Vlade se suočavaju s teškim odlukama uz rastuće račune za plin i struju i oskudne resurse koji prijete izazvati velike patnje ove zime.

Neki stručnjaci tvrde da se nuklearna energija ne bi trebala smatrati opcijom, ali drugi tvrde da, uz tolike krize, ona mora ostati dio svjetske energetske 'košarice'.

Jedna od zemalja koje preispituju nuklearnu energiju je Japan, gdje je nesreća 2011. dovela do obustave mnogih nuklearnih reaktora zbog sigurnosnih razloga.

Ovog tjedna japanski premijer Fumio Kišida pozvao je na oživljavanje nuklearne industrije zemlje i izgradnju novih atomskih postrojenja. Druge zemlje koje su se željele odmaknuti od nuklearne energije stavile su na led te planove -- barem kratkoročno.

Manje od mjesec dana nakon ruskog napada na Ukrajinu, Belgija je za desetljeće odgodila svoj plan ukidanja nuklearne energije 2025. godine.

Dok nuklearna energija, koja se trenutno koristi u 32 zemlje, osigurava 10 posto svjetske proizvodnje električne energije, Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) povećala je svoje projekcije u rujnu prvi put nakon katastrofe 2011. godine.

IAEA sada očekuje da će se instalirani kapacitet udvostručiti do 2050. prema najpovoljnijem scenariju.

Čak i u Njemačkoj, najvećem europskom gospodarstvu, oslanjanje na nuklearnu energiju više nije tabu tema jer energetska kriza ponovno pokreće raspravu o zatvaranju posljednje tri nuklearne elektrane u zemlji do kraja 2022.

Berlin je prošlog mjeseca rekao da će pričekati ishod "stres testa" nacionalne elektroenergetske mreže prije nego što odluči hoće li ostati pri postupnom ukidanju.

Gerald Neubauer
, stručnjak za klimu i energiju njemačkog Greenpeacea, rekao je da okretanje nuklearnoj energiji "nije rješenje za energetsku krizu".

Rekao je da bi nuklearna energija imala "ograničenu" učinkovitost u nadomještanju ruskog plina budući da se u Njemačkoj uglavnom "koristi za grijanje", a ne za proizvodnju električne energije.

- Reaktori bi uštedjeli samo plin koji se koristi za električnu energiju, uštedjelo bi se manje od jedan posto potrošnje plina, dodao je.

Ali prema Nicolasu Berghmansu, stručnjaku za energiju i klimu u IDDRI think tanku, šira upotreba nuklearne energije "može pomoći".

- Europa je u bitno drukčijoj energetskoj situaciji, s nekoliko kriza koje se preklapaju: problem opskrbe ruskim plinom, suša koja je smanjila kapacitet brana, slaba proizvodnja francuskih nuklearnih elektrana... tako da su sve poluge važne, rekao je.

Pronuklearni lobi kaže da je to jedna od najboljih svjetskih opcija za izbjegavanje klimatskih promjena budući da ne emitira izravno ugljični dioksid.

Zapravo, nuklearna energija čini veći udio u košarici svjetske energije u većini scenarija koje je iznio IPCC, UN-ov stručni tim za klimu koji radi na ublažavanju globalne klimatske krize.

Kako raste potreba za električnom energijom, nekoliko je zemalja izrazilo želju za razvojem nuklearne infrastrukture, uključujući Kinu -- koja već ima najveći broj reaktora -- kao i Češka, Indija i Poljska budući da nuklearna energija nudi alternativu ugljenu.

Isto tako, slične ambicije imaju Britanija, Francuska i Nizozemska, pa čak i Sjedinjene Američke Države gdje investicijski plan predsjednika Joea Bidena potiče razvoj sektora.

Stručnjaci IPCC-a znaju da razvoj nuklearne energije "može biti ograničen društvenim preferencijama" budući da ta tema još uvijek dijeli javnost zbog rizika od katastrofalnih nesreća i još uvijek neriješenog pitanja sigurnog zbrinjavanja radioaktivnog otpada.

Neke zemlje, poput Novog Zelanda, protive se nuklearnoj energiji, a o tom se pitanju također žestoko raspravlja u Europskoj uniji - treba li je staviti na popis "zelene" energije.

Prošlog mjeseca Europski parlament odobrio je sporni prijedlog kojim se ulaganjima u plin i nuklearnu energiju daje oznaka održivog financiranja.

Ostali problemi vezani uz nuklearnu infrastrukturu su kontrola troškova i trajanja izgradnje postrojenja.

- Govorimo o srednjoročnim rješenjima koja neće razriješiti napetosti na tržištu, jer će stići prekasno za rješavanje klimatske krize, rekao je Berghmans, pa predlaže usredotočenje na "dinamični" sektor obnovljivih energija koji može odmah pomoći.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!