Teška zima pred vratima: Treba li već sada krenuti u potragu za drugim energentima?

S dolaskom hladnijeg vremena sve više razmišljamo o grijanju svojih domova koje nas čeka kroz nekoliko mjeseci. Trenutna situacija u svijetu mnoge navodi da se pitaju kakva je energetska situacija u Hrvatskoj i koji su to problemi koji bi se mogli pojaviti u periodu koji slijedi.

Energetičar Ivor Grozdanić kazao je u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" kako smo u razdoblju energetske krize koja je započela još prošlog proljeća kada su porasle cijene prirodnog plina. Sveukupno je, kaže, pet do šest čimbenika koji su uzrok krize – od visokih cijena emisija CO2, do slabe popunjenosti skladišta i činjenice kako se prirodni plin dugo nije proizvodio u zemljama EU.

- Sve je to povuklo cijene električne energije, a na jesen su se pridružile i cijene naftnih derivata i sirove nafte. Sve bi se to stabiliziralo da početkom ove godine nije počela agresija Rusije na Ukrajinu i sada smo u fazi ubrzanja energetske krize, objašnjava Grozdanić.

Ipak, dodaje kako se građani ne trebaju previše brinuti.

- Kako je to počelo, tako će i završiti ova energetska kriza. Cijene će se stabilizirati i nadamo se da će ove jeseni energenata biti dovoljno – prije svega prirodnog plina.

No, u cijeloj priči nisu važne samo cijene – priroda nas prisiljava na promjene i racionalnije trošenje energije, stoga bi do energetske tranzicije svakako moralo doći.

- O svemu što je trenutno u fokusu mi pričamo već 15 godina. Ova situacija nas udara po džepu i uplašeni smo za budućnost, pa savjeti vezano za to dobivaju veću pozornost. Prije svega, svi pojedinačno moramo osvijestiti kako trošimo energiju – konkretno, ako smanjimo temperaturu grijanja za 1 ili 2 stupnja, to je 5 do 10 posto manje energije, to je ušteda i to su manji računi, ističe dr.sc. Vesna Bukarica iz Odjela za energetsku učinkovitost pri Energetskom institutu “Hrvoje Požar”.

Ono što je još važnije u ovakvoj situaciji, dodaje, sve što mislimo da je nebitno i nevidljivo, moramo pomnožiti s milijun kućanstava.

- Onda dolazimo do nečeg što barem reducira strah da isporuke energije uopće neće biti. Malim koracima zaista možemo nešto napraviti – ne samo zbog klimatske krize, nego i zbog energetske tranzicije.

Treba li već sada krenuti u potragu za drugim energentom?

Postavlja se pitanje kako razmišljati dugoročno i treba li već sada krenuti u potragu za drugim energentom.

- Struka upozorava posljednjih godinu i pol dana da smo u velikim društvenim promjenama, i da strateški i dugoročno trebali svi prijeći na obnovljive izvore. Jedino rješenje ove krize je da se ubrza korištenje obnovljivih izvora energije i da oni prevladaju uporabu fosilnih goriva. Na taj ćemo način imati sigurniju opskrbu, a cijene neće biti tako hirovite, napominje Grozdanić.

U slučaju blaže zime, kaže Bukarica, situacija će biti povoljnija i potrošnja energije manja, no ne trebamo se na to oslanjati. Dugoročno rješenje je smanjenje potrebe za energijom, dodaje.

- U državi smo u kojoj u zgradama trošimo preko 40 posto energije, a naše zgrade su neodržavane. Moramo osigurati da energije trebamo što manje – energetska obnova ide u paket zajedno s opskrbom iz obnovljivih izvora. I regulacija temperature u prostoru je izuzetno bitna.

Ističe kako bi toplinski centralni sustavi u pravilu trebali biti efikasniji od individualnih.

- Dobro je da onda imamo centraliziranu mogućnost prelaska na obnovljive izvore energije. Izvrstan primjer je u Vukovaru s integracijom solarne energije u toplinski sustav, ili u Osijeku s biomasom. To vodi i ka većem udjelu obnovljivih izvora energije i dekarbonizaciji sustava grijanja, ne samo proizvodnje električne energije.

Dio građana još uvijek ima relativno stabilne cijene računa za električnu energiju i prirodni plin, dok poduzetnici već plaćaju enormne iznose.

- Građani za sada mogu biti mirni što se tiče trenutne cijene prirodnog plina, zato što imamo tako uređen sustav. Na jesen se neće dogoditi ništa specijalno, i preživjet ćemo. Što se tiče struje, HEP je tu jamac sigurnosti i mislim da ni tu neće biti velikih udara. Ponavljam, u energetskoj krizi smo i tek kada obnovljivi izvori prevladaju onda će se i cijene i sama opskrba na neki način sami izregulirati. Kada će se to dogoditi, nitko ne zna, ali moramo biti spremni na sve da preživimo ovaj period, zaključuje Grozdanić.