Europa zabrinuta zbog smanjene isporuke ruskog plina

11.07.2022.

09:47

Autor: V.K./Elizabeta Gojan/Dnevnik/IMS/HTV/HRT/Hina

Sjeverni tok 1

Sjeverni tok 1

Foto: Hannibal Hanschke / REUTERS

Ruski plinski div Gazprom u ponedjeljak počinje rutinsko 10-dnevno održavanje plinovoda Sjeverni tok 1 - a Njemačka i ostale europske zemlje zabrinuto prate iščekujući hoće li plin ponovo poteći. Istodobno, Rusija je danas drastično smanjila isporuke plina Italiji i Austriji.

Godišnji radovi na dva cjevovoda najavljeni su puno prije. Postoji strah međutim da bi - dok su zbog invazije na Ukrajinu odnosi Rusije i Zapada na najnižoj razini godinama - Gazprom mogao iskoristiti mogućnost da jednostavno zatvori ventile.

- Putin će zatvoriti slavinu za plin ... ali hoće li je ponovno otvoriti?, piše na internetskoj stranici njemačkog dnevnog lista Bild.

- Suočeni smo sa situacijom bez presedana - sve je moguće, rekao je zamjenik njemačkog kancelara Robert Habeck na javnom radiju tijekom vikenda.

- Moguće je da će plin još jednom poteći, čak i na višoj razini volumena nego prije, dodaje.

Međutim, upozorio je kako je moguće da ništa ne stigne i još uvijek moramo biti pripremljeni na najgore dok se Europa bori za to da ne bude više ovisna o ruskim energentima.

Barem jedno pitanje riješeno je tijekom vikenda, kada je Kanada pristala Njemačkoj vratiti turbine potrebne za održavanje plinovoda Sjeverni tok 1, unatoč prigovorima Ukrajine.

Njemački kancelar Olaf Scholz, preko svog glasnogovornika, u nedjelju je pozdravio odluku kanadskih prijatelja da daju, kako je Ottawa nazvala, vremenski ograničenu i opozivu dozvolu za Siemens Canada da dopusti povratak stroja.

Rusija je inzistirala da treba vratiti stroj prije nego što može povećati protok nakon nekoliko tjedana značajnih rezova.

Ukrajina je, međutim, prošli tjedan optužila Berlin da je popustio pred ruskom "ucjenom" nakon što je Moskva za smanjenje opskrbe okrivila popravke, a ne tržišne uvjete uzrokovane ratom u Ukrajini.

Moskva je zadnjih tjedana smanjila opskrbu za 60 posto, okrivljujući za to nedostatak turbine, premda je Berlin osudio ono što naziva "političkom" odlukom.

- U potpunosti odbacujemo bilo kakve sugestije ili izjave da ruska strana koristi naftu i plin za vršenje političkog pritiska. To nije tako. Rusija dosljedno ispunjava sve svoje obveze i Rusija još uvijek može Europi jamčiti punu energetsku sigurnost, rekao je Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja.

Ta smanjenja posredno su utjecala na opskrbu brojnih država EU-a, uključujući Poljsku i Bugarsku, koje su doživjele potpunu obustavu.

Berlin je objasnio da bi iz tehničkih razloga bilo teško za Gazprom u potpunosti zaustaviti isporuke Sjevernim tokom.

Kao što je Habeck rekao, "to nije kao slavina" za vodu koja se može jednostavno otvoriti ili zatvoriti.

Sjeverni tok 1 najduži je podmorski plinovod na svijetu, koji prolazi ispod Baltičkog mora od Rusije do Njemačke i u funkciji je već desetljeće.

Njemačka uvozi oko 35 posto plina iz Rusije, u usporedbi s 55 posto prije početka sukoba u Ukrajini.

Internetska stranica Sjevernog toka pokazuje da se plin koji stiže u njemački grad Lubmin i dalje šalje u Belgiju, Dansku i Francusku, kao i Britaniju i Nizozemsku.

Ruski Gazprom za trećinu je smanjio isporuke plina Italiji, a o znatno manjim pošiljkama izvijestio je i austrijski OMV.

I Slovačka i Češka već primaju manje količine plina kroz Sjeverni tok 1. Europske vlade, tržišta i kompanije dodatno su zabrinuti da bi se zatvaranje plinovoda moglo produljiti zbog rata u Ukrajini.

- Pripremimo se za potpuni prekid isporuke ruskog plina - to ostaje najvjerojatniji scenarij. To od nas zahtijeva da ubrzamo našu energetsku neovisnost, da ubrzamo punjenje naših zaliha, da brzo izgradimo plutajuće LNG postrojenje u Le Havreu i da prestanemo trošiti dvije ili tri godine radeći nešto što druge nacije rade za šest mjeseci, rekao je Bruno Le Maire, ministar financija Republike Francuske.

Rusija Europu opskrbljuje s oko 40% prirodnog plina, uglavnom putem plinovoda. Prošle je godine isporučila oko 155 milijardi kubičnih metara. Alternativni pravci za Europu koji ne idu preko Ukrajine uključuju plinovod Jamal-Europa, koji prolazi kroz Bjelorusiju i Poljsku do Njemačke. Kapacitet mu je od 33 milijarde kubičnih metara, gotovo šestina ruskog izvoza plina u Europu. Plin teče na istok plinovodom od Njemačke do Poljske od početka ove godine.

Berlin i Prag odlučili su djelovati zajedno.

- Uspijemo li, izgradit ćemo dva plutajuća terminala u Njemačkoj prije kraja godine. Želimo djelovati jako brzo i u budućnosti ćemo moći uvoziti plin u Europu i Češku, rekao je Robert Habeck, ministar za ekonomska pitanja i klimatske akcije Savezne Republike Njemačke.

Jug Europe može primati azerbejdžanski plin preko Transjadranskog plinovoda do Italije i Transanatolijskog plinovoda za prirodni plin kroz Tursku.

Sjedinjene Države ove godine obećavaju Europskoj uniji 5 milijardi kubičnih metara ukapljenog prirodnog plina.

video thumb

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!