Više od 21 tisuće radnica migrantica u Hrvatskoj, ali u javnosti gotovo nevidljive

Radnice-migrantice u hrvatskom su javnom prostoru gotovo nevidljive, iako ih više od 21.000 čini nezamjenjiv dio radne snage u pojedinim granama gospodarstva, upozoreno je u nedjelju na skupu o njihovu položaju u Hrvatskoj, održanom u HUP-u u povodu Međunarodnog dana žena.

U Hrvatskoj radi približno 21.600 strankinja. Najviše ih dolazi iz Nepala (oko 50 posto), zatim iz Filipina (45 posto) i Indije (oko četiri posto), dok ih manji broj dolazi iz Egipta, Uzbekistana i Bangladeša. Većina radnica migrantica u Hrvatskoj u dobi je između 25 i 29 godina, a najčešće rade u ugostiteljstvu, prodaji i industriji, neslužbeni su podaci za prošlu godinu, izneseni na javnom forumu "Pod pritiskom: Ženske priče globalnog rada.

Forum je okupio istraživače, predstavnike institucija, poslodavce i migrantice radi otvaranja javne rasprave o radnim uvjetima, pravima i društvenoj vidljivosti, ali i o izazovima s kojima se migrantice susreću kao važan dio radne snage u skrbi o nemoćnima i bolesnima, turizmu i trgovini. Među izazovima istaknut je manjinski stres, stigmatizacija, emocionalna odvojenost od obitelji, a naglašeno je i da 48 posto radnica-migrantica pati od kronične boli.

Iva Tadić iz Instituta za istraživanje migracija ustvrdila je kako migracija nije samo ekonomsko, nego i duboko ljudsko i psihološko iskustvo.

- Mnoge radnice-migrantice nose nevidljivi teret stresa, nesigurnosti i diskriminacije, ali i razdvojenosti od obitelji. Zato je iznimno važno da se o njihovim iskustvima govori javno i da se migracije promatra i kroz prizmu dobrobiti, dostojanstva rada i društvene uključenosti, poručila je Tadić.

Potplaćene i diskriminirane

Nizozemska veleposlanica Charlotte van Baak naglasila je kako je velik društveni doprinos radnica migrantica, ali često nedovoljno prepoznat.

- Danas izražavamo solidarnost sa svim ženama, bez obzira na to odakle dolaze. Stvaranje prilika za migrantice ulaganje je u snažnije gospodarstvo, uključivije društvo i bolju budućnost za sve nas, poručila je veleposlanica.

Direktorica HUP-a Irena Weber rekla je kako je sve veći broj migrantica zaposleno u sektorima u kojima nedostaje domaće radne snage.

- Njihov je rad u mnogim granama nezamjenjiv, ali njihov je položaj rijetko predmet javnog interesa, a o njihovim problemima i predrasudama s kojima se susreću još se manje govori, rekla je Weber.

Migrantice su, istaknuto je, često izložene višestrukoj diskriminaciji - kao strane radnice ali i kao pripadnice etničkih, rasnih ili vjerskih manjina. Takav položaj nerijetko uključuje rad u nesigurnim i slabije plaćenim sektorima, ograničen pristup informacijama o pravima, jezične i administrativne prepreke te otežan pristup zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti.

U fokusu su bile i osobne priče migrantica koje žive i rade u Hrvatskoj, a stigle su s Filipina, iz Nepala, Kenije, Tunisa...

Otvorena su pitanja integracije, pristupa zdravstvenom sustavu, emocionalnog tereta migracije te usklađivanja rada i obiteljskog života. Posebno je naglašeno koliko im je teško doći do liječnika obiteljske medicine i ostvariti s njim kvalitetnu komunikaciju s obzirom na jezične barijere.

Sudionici foruma zaključili su kako pitanje položaja migrantica nadilazi pojedinačne radne odnose te predstavlja važno pitanje ljudskih prava, održivosti tržišta rada i društvene kohezije. U kontekstu demografskih promjena i sve veće ovisnosti hrvatskog gospodarstva o stranom radu potrebno je razvijati politike koje će prepoznati rodnu dimenziju migracija i osigurati dostojanstvene radne i životne uvjete za sve radnike i radnice, poručeno je s foruma.

Organizirao ga je Institut za istraživanje migracija pod pokroviteljstvom Veleposlanstva Kraljevine Nizozemske, u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP) i Isusovačkom službom za izbjeglice.