Fiskalno povjerenstvo: zadržati dinamiku prihoda i nakon NPOO-a

Održivost sadašnjih fiskalnih kretanja ponajprije će ovisiti o sposobnosti prihodne strane proračuna da zadrži sličnu dinamiku i nakon završetka intenzivnog ciklusa korištenja sredstava NPOO-a, dok rast rashoda zahtijeva povećanu pozornost, ocjenjuje Povjerenstvo za fiskalnu politiku.

Povjerenstvo je raspravilo Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. koji je Vlada usvojila 17. rujna.

Polugodišnje izvršenje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu obilježeno je snažnim rastom proračunskih prihoda, ali i nastavkom relativno visokog rasta javnih rashoda, konstatira povjerenstvo.

- Premda je polugodišnji fiskalni rezultat povoljniji nego u prethodnoj godini, s obzirom na to da su prihodi rasli brže od rashoda, a proračunski manjak smanjen za približno 270 milijuna eura, struktura ostvarenog poboljšanja zahtijeva određeni oprez u interpretaciji, navodi se u priopćenju povjerenstva.

Na prihodnoj strani značajan dio rasta ostvaren je zahvaljujući europskim sredstvima, pri čemu su se prihodi od pomoći gotovo udvostručili i čine približno polovicu povećanja prihoda, dok se istodobno povećavaju trajne proračunske obveze, osobito izdaci za mirovine, plaće i socijalna prava.

Povjerenstvo: Pojačati kontrolu rashoda

Povjerenstvo preporučuje i naglašava da je potrebno pojačati kontrolu rasta rashoda, osobito tekućih rashoda s dugoročnim fiskalnim učinkom, te osigurati njihovu usklađenost s putanjom neto rashoda utvrđenom u Nacionalnom srednjoročnom fiskalno-strukturnom planu Republike Hrvatske za razdoblje 2025. - 2028.

Nove inicijative koje stvaraju dodatne rashode trebale bi se, u najvećoj mogućoj mjeri, financirati unutar postojećeg proračunskog okvira ili biti popraćene odgovarajućim izvorima financiranja, kaže povjerenstvo.

Treba značajno ojačati srednjoročno fiskalno planiranje i sustavno pratiti održivost javnog duga, uključujući analizu većeg troška njegova financiranja zbog globalnog rasta kamatnih stopa na državne obveznice, kao i povećati transparentnost fiskalnih rizika povezanih s javnim poduzećima, jamstvima, potencijalnim obvezama, demografskim kretanjima i mirovinskim sustavom, smatra povjerenstvo.

Prema izvještaju o izvršenju državnog proračuna za prvo polugodište ove godine, ukupni prihodi državnog proračuna u prvom polugodištu iznosili su 17,3 milijarde eura, uz rast od 15,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok su ukupni rashodi dosegnuli 19 milijardi eura, uz povećanje za 2,1 milijardu eura ili 12,2 posto u odnosu na prvo polugodište 2025.

Od ostalih pokazatelja, rast prometa u trgovini na malo iznosio je 1,9 posto, obujam industrijske proizvodnje porastao je 0,4 posto, građevinski radovi 2,8 posto, a broj turističkih noćenja 0,5 posto.

Manjak proračuna opće države u prvom polugodištu 2026. iznosio je 1,6 milijardi eura, odnosno 1,6 posto BDP-a, mjereno nacionalnom metodologijom.