Cijene goriva pod pritiskom, što slijedi?

Ovaj tjedan obilježile su više cijene goriva koje vrijede do utorka. Koliko dugo država može amortizirati energetski udar i hoće li energenti biti još skuplji?

Gorivo idući tjedan neće poskupjeti

Cijene goriva idući tjedan najvjerojatnije neće rasti, a moguće je i pojeftinjenje dizela, kazao je predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan u emisiji Potrošački kod.

- Baziram se na podacima s mediteranskog tržišta, koje daje ulazne cijene za naš proračun cijena derivata na benzinskim postajama. Tu bilježimo objektivni pad, naročito kada je riječ o dizelu, rekao je Krpan.

Dodao je kako je cijena dizela prethodnog tjedna bila na vrhuncu, iznad 1650 dolara po toni, dok je sada pala na oko 1500 dolara, a danas i na oko 1400 dolara po toni.

- To sada treba preračunati na kraju tjedna kako bismo vidjeli koliko će, objektivno govoreći, cijene najvjerojatnije pasti, rekao je Krpan.

Zašto je dizel najviše poskupio?

Na pitanje zašto je dizel najviše poskupio, energetski analitičar Ivan Brodić ističe nekoliko čimbenika, među kojima su najvažnija geopolitička trenja i problemi u ključnim pomorskim pravcima.

- Najvažniji čimbenici su razna geopolitička trenja koja se poglavito u Europi događaju, ne samo stanje u Ukrajini, nego i ulaz u dva ključna zaljeva, odnosno dva ključna mora koja su bitna za logistiku i izračun cijene logistike, rekao je Brodić.

Riječ je o Hormuškom tjesnacu i ulazu u Crveno more, čija je prohodnost važna i za promet kroz Sueski kanal.

- Ako netko, a u ovom slučaju Huti, onemogući ulaz u Crveno more, onda imate potpuno disfunkcionalan Sueski kanal. Cijena logistike energenata prema svim dijelovima svijeta zapravo se uračunava u burzovne cijene i cijene, naravno, rastu, objasnio je Brodić.

Dodao je da bi takva situacija, unatoč trenutačnom padu cijena na energetskom tržištu, mogla potrajati još neko vrijeme.

- Većina analitičara suglasna je da bi se stvari mogle početi relaksirati nakon američkih međuizbora, rekao je Brodić.

Koliko još Vlada može utjecati?

Na pitanje koliko još Vlada može intervenirati, odnosno utjecati na cijene goriva, Krpan je podsjetio da država cijene regulira već godinama.

- To već traje od COVID-a, praktički već pet godina mi aktivno reguliramo cijene, s možda nekim prekidima koji su sve skupa iznosili šest, sedam mjeseci, rekao je Krpan.

Dodao je kako ne vidi problem u tome da se takva regulacija nastavi i dalje, no pitanje je koliko još prostora postoji za intervencije.

- Samo je pitanje koliko je zapravo još preostalo prostora na onim stavkama na koje se može utjecati, a to su premija distributera i trošarine, kazao je Krpan.

Gorivo sve skuplje u EU

Cijene goriva u Europi različito su porasle. Litra benzina najskuplja je u Danskoj - 2,56 eura. Litra dizela najskuplja je u Finskoj, iznosi 2,51 eur. Malta je najjeftinija, ondje je litra benzina 1,34, a dizela 1,21. Zbog energetske krize pogođene se neke profesije poput poljoprivrednika i autoprijevoznika. 

Autoprijevoznici zabrinuti. 

- Svako poskupljenje iz tjedna u tjedan nama stvara velike probleme. Mi ne stignemo toliko dizati cijene koliko gorivo ide prema gore. Radimo s jako malim maržama ili neki i s gubitkom, kaže Branko Trstenjački, predsjednik Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika.

Bez Vladinih mjera, cijene goriva bile bi još više. 

- Ono što nam je otvorilo prostor za ove intervencije je naša rana reakcija koja je išla za tim da od Europske komisije tražimo iznimku, odnosno da možemo intervenirati u europski dio trošarina. To se upravo događa u segmentu dizela, objasnio je Tomislav Ćorić, potpredsjednik Vlade i ministar financija.

Dodaje da na cijenu plavog dizela ne mogu znatnije utjecati jer nije predmet trošarina. U Hrvatskoj poljoprivrednoj komori predlažu zato da se subvencije za plavi dizel zamijene izravnom potporom poljoprivrednicima. A uz visoke cijene, poljoprivrednike i dalje muči ograničenje točenja do 300 litara po transakciji. 

- Mi gubimo sate čekajući u jeku sezonu sada kada moramo skidati usjeve, sijati nove usvje, repica je u punom jeku sjetve. Doći će i pšenica, a ograničenje je 300 litara, rekao je Mato Brlošić, poljoprivrednik, Hrvatska poljoprivredna komora.

Skok cijena zabilježen je i u ostalim državama Europske unije, a sve kao posljedica događaja na Bliskom istoku. 

- Taj veliki skok cijene na, prije svega Mediteranskom tržištu rezultiralo je time da je gorivo strašno skupo u svim državama Europske unije skočilo, međutim taj skok u Hrvatskoj nije velik, rekao je Oleg Butković, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture.

U 16 od 27 država Europske unije litra dizela stoji dva eura ili više. Prosjek EU-a je 2,16 eura po litri. Od Hrvatske nižu cijenu ima samo šest država. Uvjerljivo je najniža na Malti, a najviša u Finskoj.

Autoprijevoznicima u Poljskoj prijeti propast. 

- Gubimo novac jer je taj porast neočekivan i golem, a dogodio se u vrlo kratkom vremenu, rekao je Andrzej Szymanski, generalni direktor transportne tvrtke, Poljska.

U Francuskoj ribari su i prosvjedovali zbog cijena goriva. Poručuju, ne isplati im se raditi.

Pad cijena goriva i dalje ovisi o smirivanju stanja na Bliskom istoku. S obzirom na to da se situacija mijenja iz dana u dan, Vlada razmatra i mogućnost dnevnog određivanja cijena. 

Hoće li cijene goriva utjecati na navike vozača?

Najveća ušteda u vožnji postiže se promjenom stila vožnje i održavanjem vozila, čime se potrošnja po spremniku može smanjiti za 10 do 20 posto.

Prenizak tlak u gumama podiže potrošnju goriva za oko 5 posto. Potrebno je izbjegavati nagla ubrzanja i kočenja.

Hoće li cijene goriva utjecati na navike vozača?

Cijelu emisiju Potrošački kod pogledajte u nastavku!