Projektom "Jačanje plinske infrastrukture" do sredine 2026. godine u Hrvatskoj će se izgraditi četiri plinovoda, čime će se značajno povećati kapaciteti transporta prirodnog plina iz LNG terminala na Krku, istaknuto je u petak na potpisivanju ugovora za financiranje tog projekta.
Ugovor su potpisali Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i tvrtka Plinacro kojoj se, temeljem dodatka Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., dodjeljuje 533,08 milijuna eura.
Predviđena je izgradnja četiri plinovoda: Zlobin - Bosiljevo, plinovoda Bosiljevo - Sisak, zatim Kozarac - Sisak te Zabok - Lučko, kojima će se plin s LNG terminala na Krku transportirati prema Sloveniji, Mađarskoj i drugim zemljama jugoistočne Europe.
- Svi plinovodi će imati mogućnost protoka plina u oba smjera te će biti uključeni u sustav nadzora i upravljanja plinskom transportnom mrežom društva Plinacro, istaknuto je na potpisivanju ugovora u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
Prirodni plin s LNG terminala u Omišlju zajhvaljujući novim plinovodima transportirat će se prema Mađarskoj, Sloveniji i prema ostatku Europe. Svi radovi trebali bi završiti do lipnja 2026.
Projekt se financira iz NPOO-a u okviru plana REpowerEU, a predsjednik uprave Plinacroa Ivica Arar je zahvalio Vladi i resornom ministarstvu na angažmanu u "dobivanju bespovratnih sredstava za projekt jačanja plinske infrastrukture".
- Ovo veliko ulaganje, zahvaljujući bespovratnim sredstvima koje je osigurala Vlada, neće utjecati na povećanje tarife za transport plina, istaknuo je Arar, koji je kao benefite projekta, uz povećanje kapaciteta, naveo i smanjenje ovisnosti o ruskom plinu te veću sigurnost opskrbe Hrvatske i susjednih zemalja.
- Reći ću vam da u ovom trenutku Plinacro može transportirati plina na godišnjem nivou za Sloveniju 260 milijuna kubika, a sa izgradnjom ovog plinovoda moći ćemo transportirati do Slovenije 1,5 milijardi kubika godišnje. Isto tako vezano za Mađarsku - možemo transportirati 1,7 milijardi kubika plina, a sa izgradnjom plinovoda transportirat ćemo duplo više - 3,4 milijarde kubika plina, rekao predsjednik Uprave Plinacra.
Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen je izjavio da je projekt, osim što doprinosi energetskoj neovisnosti Hrvatske i diversifikaciji dobavnih izvora za cijelu EU, važan i zbog infrastrukture koja će se "danas-sutra" moći koristiti i za transport vodika, "što je izuzetno bitno u zelenoj tranziciji".
Balen je najavio da Fond danas "pušta" i natječaj za nabavu električnih vozila za građane, za što je predviđeno gotovo 15 milijuna eura.
- Ovaj projekt ne samo što doprinosi sa svojih pola milijardi eura energetskoj neovisnosti kako Hrvatske tako i diverzifikacije dobavnih izvora za cijelu EU on je bitan i za nas u Fondu jer je ova struktura danas sutra predviđena i za transport vodika, što je izrazito bitno u zelenoj tranziciji, nadovezao se direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Habijan: Bavarska vlada poslala pismo namjere
Čelnik ministarstva Damir Habijan je izjavio da je potpisivanje tog ugovora od velike važnosti za nastavak energetske tranzicije, ali i transformacije cjelokupnog energetskog sustava.
Ruskom agresijom na Ukrajinu na razini Europske unije uspostavila se i veća potreba za sigurnom opskrbom prirodnim plinom, pa tako i dodatnim ulaganjima u samu plinsku infrastrukturu, rekao je Habijan, podsjetivši da je na tom tragu u kolovozu 2022. donesena i odluka o proširenju kapaciteta LNG terminala na otoku Krku, s postojećih 2,9 milijardi na 6,1 milijardu kubičnih metara prirodnog plina godišnje, kao i o izgradnji plinovoda Zlobin - Bosiljevo.
- Radi se, ako mogu tako reći o dobavnim pravcima prema Sloveniji i prema Mađarskoj, ali naravno, vi znate da postoji određeno pismo namjere i sa bavarskom vladom odnosno da je tu dogovor da se taj plin, LNG, da Hrvatska na taj način postane međunarodno čvorište, regionalno čvorište i da dobavni pravac ide dalje prema jugoistoku Europe, rekao je ministar gospodarstva.
Zamjenik direktora Fonda Mirko Budiša je istaknuo da je ovo jedan od najvećih investicijskih projekata iz NPOO-a vezan uz energetski sustav.
- Fond je posredničko tijelo u projektu, koji radi i na više od 3.000 drugih projekata, ukupne vrijednosti veće od 4,5 milijardi eura, izvijestio je Budiša.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!