Europska središnja banka izradila je različite scenarije kretanja inflacije i BDP-a u eurozoni, ovisno o budućem kretanju cijena nafte i plina. Uz osnovni, izrađen je i nepovoljni scenarij: bude li cijena nafte na tromjesečnoj razini oko 119 dolara po barelu, inflacija bi u eurozoni ove godine umjesto 2,6% porasla na 3,5, dok bi BDP s 0,9% pao na 0,6.
U izrazito nepovoljnom scenariju, prema kojem bi prosječna tromjesečna cijena nafte bila 145 dolara po barelu, inflacija bi porasla na 4,4%, a BDP pao na 0,4%.
Europske tvrtke, osim rasta cijene energenata, zabrinjava i rast cijena sirovina koje uvoze iz azijskih zemalja.
Utjecaj energetske krize na poslovanje tvrtki diljem svijeta
U velikoj tvornici tekstila u Indiji pak, strojeve umjesto plina pokreće - drvo za ogrjev. Naime, plin se u industriji štedi kako bi ga više ostalo za indijska kućanstva.
- Neki kotlovi i strojevi rade na drvo, ali postoje i drugi koji se oslanjaju isključivo na plin. Zato su neke tvornice prisiljene na zatvaranje, ispričao je Shashi Kumar, indijski tekstilni radnik.
Oko 80% nafte koja prolazi kroz Hormuz ide upravo u Aziju, pa su tamošnji proizvođači teško pogođeni krizom. Plaćaju rekordne cijene za energente, a više troškove uključuju u cijenu svojih proizvoda. Sve to utječe i na mnoge europske tvrtke.
- Trenutačno nas teško pogađaju troškovi vozarine i transporta, ali i cijene sirovina koje uvozimo iz Azije. Budući da je njihova proizvodnja energetski intenzivna, suočavaju se s velikim problemom. Primjećujemo znatan porast cijena određenih sirovina koje su nam, nažalost, i dalje potrebne u velikim količinama, objasnila je Martina Nighswonger, predsjednica Uprave Gechema.
Ova njemačka kemijska tvornica na udaru je najnovije krize, zaustavili su sve investicije, a nije isključeno ni otpuštanje radnika. Jer cijena sulfaminske kiseline koju uvoze iz Azije porasla je za petinu. To je njihovo poslovanje opteretilo za gotovo 400 tisuća eura. Pesimizam je zavladao i u drugim njemačkim tvornicama.
- Poduzeća kažu da je poslovanje u ovom trenutku i dalje stabilno, ali na pomolu su nevolje. Osobito energetski intenzivne tvrtke u kemijskoj i metalnoj industriji poručuju da ne očekuju ništa dobro u sljedećih šest mjeseci. Isto vidimo i u prometu i logistici. Troškovi rastu, a obujam posla pada. Podaci iz sektora turizma također su vrlo loši jer mnogi ljudi otkazuju putovanja, poručio je Clemens Fuest, predsjednik IFO instituta u Njemačkoj.
Projekcije ECB-a i HNB-a očekuju usporavanje gospodarstva i rast inflacije
U Europskoj središnjoj banci pozorno prate sve znakove. Usporavanje gospodarstva i jačanje inflacije ne mogu se izbjeći. No kažu, stanje u eurozoni bolje je nego prije rata u Ukrajini.
- Srećom, situaciju možemo pomno procijeniti jer u ovaj šok ulazimo s dobre polazne točke, dobro smo pozicionirani, inflacija je na ciljanoj razini od oko 2 posto već otprilike godinu dana, a i dugoročno težimo održavanju stabilnosti cijena, tvrdi Christine Lagarde, predsjednica ECB-a.
Prognoze HNB-a za Hrvatsku već pokazuju da ćemo zbog rata imati lošije rezultate od očekivanih. Čak i u osnovnom scenariju, BDP će se ove godine smanjiti na 2 i pol, a inflacija popeti na oko 4 i pol posto.
- Izradili smo projekciju i u dva dodatna scenarija koja podrazumijevaju dugotrajniji rat i intenzivniji utjecaj na cijene energenata. I u takvim situacijama, bio bi još jači negativan utjecaj na gospodarski rast i nepovoljan utjecaj na rast cijena, kazala je Sandra Švaljek, zamjenica guvernera HNB-a.
Prema tim scenarijima, poraste li cijena nafte tijekom drugog tromjesečja na više od 120, pa čak i do 150 dolara po barelu, hrvatski bi BDP mogao u ovoj godini pasti na oko 2 posto, a inflacija dosegnuti 6, pa čak i 7 posto.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!