Grubišić o cijenama hrane: Testiraju se granice

28.06.2022.

13:18

Autor: Dobro jutro, Hrvatska/M.Š./HRT

Ekonomski analitičar Andrej Grubišić

Ekonomski analitičar Andrej Grubišić

Foto: Dobro jutro, Hrvatska / HRT

Plaćajući hranu u trgovinama ili na tržnicama, vjerojatno su već svi primijetili kako su cijene hrane zaista "otišle u nebo". Ekonomski analitičar Andrej Grubišić smatra kako je, uz COVID pandemiju i rat u Ukrajini, tiskanje novca jedan od značajnih kontributora trenutne inflacije.

- Cijene dobara i usluga su generalno poskupjele oko 11%, s time da je hrana unutar te košarice otišla gore oko 15% – od čega pojedini artikli i po 30%, kao što je jestivo ulje. Cijena voća je najmanje porasla – otprilike 7 ili 8 posto. To su značajna povećanja, posebno imajući u vidu činjenicu da smo zadnjih desetak godina imali relativno nisku inflaciju, oko jedan ili dva posto godišnje, izjavio je u emisiji Dobro jutro, Hrvatska Andrej Grubišić.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, oko 27,2 posto mjesečnog troška prosječnog hrvatskog kućanstva odlazi upravo na hranu.

- To je onaj famozni prosjek. Kada u Hrvatskoj zapravo pogledate medijalnu plaću, onda vjerojatno odlazi i preko 30 posto na hranu. Potražnja za hranom će vjerojatno biti stvar koja je relativno neelastična, ljudi će ju nastaviti trošiti. Eventualno će doći do prilagodbe što se tiče kvalitete onoga što konzumiraju. Vjerojatno će mnogi morati napraviti kompromis, kao da će biti kraće na ljetovanju, ili neće uopće, ili će se morati odreći drugih stvari koje bi si inače mogli u određenoj mjeri priuštiti, objašnjava.

"Testira se do koje je granice netko spreman konzumirati neki proizvod"

Može li se očekivati zamrzavanje cijena hrane, kao što je to slučaj s cijenama goriva?

- Smatram da je to štetno. Ograničavanje cijena će prije ili kasnije dovesti do reducirane ponude, dominantno radi toga što se trgovcima više neće isplatiti prodavati određenu hranu. Bez obzira na to što se u Hrvatskoj relativno teže živi u odnosu na neke bogatije nacije, zapadna hemisfera dobar dio hrane baca – sigurno ćemo više početi obraćati pozornost i na te stvari.

Kaže kako ne dvoji da je jedan dio postojećeg povećanja cijena špekulativnog karaktera.

- Testira se do koje je granice netko spreman konzumirati određeni proizvod ili uslugu, usprkos povećanju cijene. Konkurencija će vjerojatno ići na reduciranje cijena, kako bi privukla kupce – zato je jako bitno držati tržište u potpunosti otvorenim, kako bi se rušile sve barijere za ulazak konkurencije, smatra. 

O uvođenju eura

Što se tiče službenog uvođenja eura, uskoro će dvojno iskazane cijene postati obavezne.

Grubišić kaže kako podaci pokazuju da euro nije značajna varijabla kad se radi o razlikama u stopi inflacije između zemalja koje su uvele euro, i onih koje to nisi učinile.

- Neke zemlje koje su uvele euro imaju relativno visoku inflaciju, a neke relativno nisku u odnosu na druge. Isto je kod zemalja koje nisu uvele euro – Hrvatska, recimo, nema euro, pa ima visoku stopu inflaciju. Francuska ima euro, a ima relativno nisku inflaciju. Na kratki rok je realno da će se određene cijene zaokruživati – ono što je bitno je hoće li će to biti na artiklima koji predstavljaju do pet posto mjesečne potrošnje ili na artiklima poput stanova koji predstavljaju kapitalna dobra i opterećuju obiteljski budžet na period od 10, 20, ili 30 godina. Ne očekujem da će biti tog efekta za kapitalna, skupa materijalna dobra, ističe. 

Rat u Ukrajini jedna od najvećih nepoznanica

Postavlja se pitanje nazire li se kraj poskupljenjima i "normalnijem" životu?

- Jedan od lijekova je kontrahirati novčanu masu. Drugi je smanjiti poreze – trošarine u Hrvatskoj su relativno visoke. Rastu brojke vezane za COVID – vjerujem da nakon iskustva trganja opskrbnih lanaca neće biti lockdowna u mnogim zemljama, na način na koji je to bilo u prethodnoj krizi – to će normalizirati opskrbne lance. Najmanje kontrolabilna stvar je rat u Ukrajini – mislim da je to jedna od najvećih nepoznanica i vjerujem da će to na kraju biti jedan veliki kompromis. Što se tiče nominalnih plaća, u jednom periodu će doći do narušavanja kupovne moći. To će potencijalno reducirati potrošnju i utjecati na dolazak recesije. Puno veće pitanje je što je s rastom plaća na srednji ili dugi rok – jedino ekonomsko opravdanje za rast plaća je da raste produktivnost rada, a to nema veze ni s eurom ni mnogim drugim stvarima. Rješenja za to su potpuno druge prirode, a dio njih je smanjenje porezne presije u Hrvatskoj, zaključuje.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!