Gruntek: Model pretplate na domaće povrće i simbol novog načina promišljanja

Poljoprivreda i prehrambena industrija čine 6 % ukupnog domaćeg BDP-a, a Hrvatska je i dalje već desetljećima neto uvoznica hrane. I ovisi o uvoznicima, distributerima i trgovačkim lancima. I tu u krug ulazi, i cijeli lanac prekida, pokret za proizvodnju hrane i startup "Gruntek", kao simbol novog načina promišljanja.

Kakve veze ima vrtlarenje s financijama i informatikom? Što je to "moj virtualni vrt" i model nabavljanja svježe domaće hrane putem pretplate? Kako pokrenuti proizvodnju, promijeniti prehrambene navike i uštedjeti na namirnicama? O tome je govorio osnivač Grunteka Tino Prosenik.

Gruntek je započeo kao startup za proizvodnju hrane, no s vremenom je prerastao u pokret novoga načina promišljanja. Govori o o pesticidima, netransparentnosti ekoproizvodnje, karenci...

- Danas je normalno da smo ušli u ozbiljne kompromise što se tiče zdravlja i blagostanja ljudi u korist komercijale, započinje Prosenik.

Ljudi često znaju koji je put ispravan, kaže, ali rijetko njime idu.

- Svi znamo da bi bilo super meditirati ujutro, redovito vježbati i preskočiti večeru, ali s vlastitog primjera i primjera svih ostalih, pretpostavljam da smo svjesni da to ne ide uvijek tako, kaže.

"Svi smatraju da je zdrava prehrana kompromis, ali to nije istina"

Mnogi smatraju da ukusno i zdravo ne ide jedno uz drugo. Međutim, Prosenik se s time ne slaže.

- U mojem iskustvu je to skroz u preklapanju. Svi smatraju da je zdravo neki kompromis koji moraju napraviti. A to stvarno nije tako. To je nešto što smo kroz industriju hrane priučili, govori.

Osim toga, Gruntek se bavi suvremenim fenomenima dostave hrane; Wolt, Glovo, Bolt Food. Ono na što smo gotovo pa navikli. Razlažu njihove pogubne utjecaje na zdravlje, socijalne negativne učinke i na kraju financijske posljedice.

- Ja sam oduševljen s tehnologijom 21. stoljeća koja mi je omogućila da u roku od 12 minuta dobijem točno onu hranu koju sam si zaželio. To je nešto što bi nazvali najbrže rješenje. Kada je to bilo zdravo?, pita Prosenik.

Tvrdi da je kuhanje kod kuće danas jedini način za osigurati sebi, obitelji i djeci, kontroliranu hranu. Ističe da kada kupimo namirnice i pripremimo obrok, to je sigurno i dugoročno rješenje koje bi svi trebali barem probati prakticirati.

- Velike tehnološke tvrtke koje su izmislile ovu fantastičnu dostavu hrane su jako dobro promislile psihologiju i operativu. One su nam zapakirale u jedan prekrasan paket gdje mi više ne razmišljamo o tome je li to zdravo, je li to dobro. Oni su nam riješili sve naše probleme, mi samo trebamo jesti i provući karticu, objašnjava Prosenik.

Iz Grunteka kažu da ljudi trebaju inzistirati na alternativnim izvorima povrća koje je stvarno svježe, domaće i nešpricano. A tu je i krenula njihova ideja pretplate na hranu. Gruntek ima oko 20 hektara zemlje blizu Zagreba gdje uzgajaju zdravu hranu, ali je ne prodaju po dućanima, nego preko pretplate.

- Naša ideja je bila da proizvodimo, ali ne po tržišnim uvjetima, jer u tom našem sustavu proizvođač dobije jako malo, nedovoljno, preprodavači zarade svoje i na kraju neki trgovac na malo zaradi najviše. U tom kontekstu ne možete proizvoditi dobro. Jednostavno se ne isplati. Jedini način da se prevali problem je da se napravi korekcija na tom mikrotržištu, navodi.

Manje od 5 % hrane je uzgojeno bez kemijskih pripravaka

Pretplata im omogućuje da imaju prihode tijekom cijele godine i da znaju da će netko uzeti tu hranu po ugovorenoj cijeni.

- To kada kažete bilo kojem proizvođaču hrane u Hrvatskoj, njemu će glava eksplodirati jer on to nema. On to ne može više dobiti. Ugovorena cijena ne postoji, a zagarantirana otkup također ne postoji. Riješili smo sve probleme poljoprivrede, ali na jednoj jako maloj razini. Ako netko obrati pažnju na to i ako to uspije i malo naraste, moglo bi možda pomaknuti nešto u našem makroekonomskom smislu, kaže Prosenik.

Puno manje od 5 % hrane je, ističe, organski, odnosno uzgojeno bez kemijskih pripravaka. Ljudi to zaboravljaju.

- Njima je u fokusu konvencionalno povrće koje je kupljeno od najjeftinijega dobavljača, 99,9 % od uvoznika, koje je vjerojatno plovilo brodovima i vlakovima, putovalo i skladištilo se u barem dva velika skladišta po svijetu, govori.

Svi se zaklinju u organsko, svježe i zdravo, a a onda, kao kupci, često posrnu jer im je nešto usput ili trenutačno jeftinije "na akciji" u obližnjem trgovačkom lancu, možda baš onom koji su prije godinu dana bojkotirali. Najteže je mijenjati navike. Pogotovo prehrambene. Je li pokret za proizvodnju hrane rješenje, procijenite sami.

Cijeli razgovor možete pogledati u nastavku: