'Njemačka recesija će na nas manje utjecati jer smo uništili industriju'

S obzirom da inflacija ide prema zacrtanoj stopi od dva posto za dvije godine - dosegli smo vrh kamatnih stopa, rekao je za Dnevnik HTV-a ekonomski stručnjak Boris Podobnik komentirajući odluku ECB-a da zadrži kamatne stope na postojećoj razini. Otkrio je i hoće li recesija u Njemačkoj ili Italiji utjecati na naše gospodarstvo onako kako je to bilo 2008. godine.

- Dosegnuli smo vrh zbog toga što se kamatne stope dižu kada imate inflaciju, a s obzirom da inflacija ide prema zacrtanoj stopi od dva posto za dvije godine - vjerojatno se radi upravo o tome, rekao je Podobnik.

Ustvrdio je kako kamatne stope u Hrvatskoj ne bi trebale rasti, ali je i naglasio kako bi eventualni rast mogao biti posljedica odluke hrvatskih sudova o tome što će odlučiti po pitanju kredita u švicarskim francima.

- Ne bi trebale rasti, posebno zato što je bankarski sustav kod nas praktički najbolja. Možda postoji neka ugroza zbog kredita u švicarskim francima i kakva će biti rješenja naših sudova, ali mislim da ne bi trebalo dolaziti do toga. Ako nije dolazilo do bržeg porasta kamatnih stopa kada je inflacija bila visoka, onda ne vidim zašto bi se to dogodilo u normalno vrijeme, kazao je.

'Problem je inflacija u hrani'

Podobnik se osvrnuo na činjenicu da je Hrvatska druga zemlja u Eurozoni po stopi inflacije. Kazao je kako se to najviše očituje u cijenama hrane.

- Mi smo drugi u Eurozoni po visini inflacije, iza Slovačke, ali također, osim nas i Češka i Mađarska imaju inflaciju. Kod nas je problem što je inflacija u hrani velika, negdje od 50 do 60 posto viša, nego što je ona normalna, ali u nekim drugim zapadnim zemljama imate visoku inflaciju u hrani, ali su to bogatije zemlje, rekao je.

- Efekt velike inflacije u hrani ima velik efekt na prosječnu inflaciju, pojasnio je.

Inflacija i cijene energenata

Na pitanje kako objasniti inflaciju s obzirom na manji rast cijene energenata u Hrvatskoj u odnosu na EU, Podobnik je naglasio da neke druge države proizvode više hrane od nas.

- Neke druge države proizvode više hrane od nas, ali je istina da posebno one zemlje koje graniče s Rusijom - su svoj rad bazirale na jeftinim energentima, tako da sve te zemlje koje su bile ispred nas - sada imaju neke probleme, rekao je.

Istaknuo je da Hrvatska oko 70 posto energetskih potreba zadovoljava iz vlastitih izvora te da smo zbog toga u prednosti u odnosu na neke druge zemlje.

- Mi imamo prednost što u energetskom smislu imamo vlastitu zemlju puno veću nego druge zemlje. Negdje oko 70 posto iz vlastitih izvora i to nam je velika prednost, kazao je.

Dobije li Hrvatska upalu pluća kad Njemačka kihne?

Na pitanje o tome hoće li recesija u Njemačkoj ili Italiji utjecati na naše gospodarstvo kako je to bilo 2008. godine, ironično je odgovorio kako smo "na vrijeme uništili svoju industriju" te da smo zbog toga manje ovisni o promjenama u tim zemljama.

- Kada je bila ranija recesija, tada smo više bili ovisni o Talijanima i Nijemcima. Ovog puta, pošto smo na vrijeme uništili vlastitu industriju pa onda više ovisimo o uslugama - onda je to upravo razlog zašto recesija u Njemačkoj ili Italiji ne mora nas naročito pogoditi, rekao je.

Pojasnio je kako ovaj tip recesije koji se nazire u nekim zemljama EU ipak bitno razlikuje od recesije 2008. godine.

- Zemlje su u nekoj vrsti plitke recesije. Uđu i izađu. Recesija 2008. godine je bila kratkog roka, ali vrlo žestoka, sada se može dogoditi da imamo plitku recesiju puno dulje vrijeme, zaključio je.