Europska središnja banka zadržala kamatne stope na postojećoj razini

Suprotno očekivanjima, Europska središnja banka odustala je od smanjenja kamatnih stopa iako je stopa inflacije u studenom pala ispod očekivanja, na 2,4 posto i niža je nego u SAD-u. I američka središnja banka također je odustala od daljnjeg povećanja kamatnih stopa, već četvrti put zaredom. Jesmo li doživjeli vrhunac kamata i mogu li one u sljedećoj godini početi padati?

Europska središnja banka (ECB) na sjednici u četvrtak odlučila je zadržati ključne kamatne stope na postojećim razinama, navodi se u priopćenju središnje banke eurozone. Kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja tako ostaje na 4,5 posto, za prekonoćne kredite na 4,75 posto, a ona na prekonoćne depozite na četiri posto.

Inflacija u eurozoni na najnižoj je razini u posljednje dvije godine. Pojeftinjuju energenti, još više hrana i piće. Građani priželjkuju i pad kamata koje su posljednje dvije godine znatno porasle. No valja biti strpljiv jer čelnica Europske središnje banke Christine Lagarde zasad najavljuje zadržavanje kamatnih stopa.

- Očekuje se postupno smanjivanje inflacije od iduće godine, sve do ciljane razine od dva posto do 2025. Za ovu godinu predviđa se inflacija od 5,4 posto, iduću 2,7 posto, a gospodarski rast s ovogodišnjih 0,6 posto trebao bi ubrzati na nula cijelih osam posto u 2024., rekla je Lagarde.

Banka je u srpnju prošle godine pokrenula ciklus zaoštravanja monetarne politike kako bi obuzdala inflaciju, podigavši kamatne stope do rujna ove godine za 4,5 postotnih bodova. Kako navodi u priopćenju, premda se inflacija proteklih mjeseci smanjila, vjerojatno će privremeno ponovno porasti u kratkoročnom razdoblju.

U ECB-u očekuju da će gospodarski rast u kratkoročnom razdoblju ostati slab

ECB je objavio i najnovije makroekonomske projekcije prema kojima predviđa da će se inflacija tijekom iduće godine postupno smanjivati i da će se 2025. približiti ciljanoj razini Upravnog vijeća koja iznosi dva posto.

Stručnjaci eurosustava za ovu godinu predviđaju prosječnu stopu ukupne inflacije od 5,4 posto, revidiravši naniže prethodnu procjenu o ovogodišnjoj inflaciji od 5,6 posto. U iduće tri godine, prema najnovijim projekcijama, trebala bi se postupno smanjivati pa iduće godine iznositi 2,7 posto, u 2025. se spustiti na 2,1 posto, a 2026. na 1,9 posto.

Premda se temeljna inflacija, bez energije i hrane, nastavila smanjivati, domaći cjenovni pritisci i dalje su povećani, ponajprije zbog snažnog rasta jediničnih troškova rada, ocijenili su u ECB-u. U središnjoj banci sada predviđaju prosječnu stopu inflacije bez energije i hrane od 5,0 posto u 2023., od 2,7 posto u 2024., od 2,3 posto u 2025. te u visini 2,1 posto u 2026. godini. Nadalje, ocijenili su da se nastavlja snažan prijenos prethodnih povećanja kamatnih stopa na gospodarstvo te da pooštreni uvjeti financiranja nepovoljno utječu na potražnju, što pridonosi smanjenju inflacije.

U ECB-u očekuju da će gospodarski rast u kratkoročnom razdoblju ostati slab. Očekuje se zatim oporavak gospodarstva zbog rasta realnih dohodaka u uvjetima pada inflacije i rasta plaća te zbog sve veće inozemne potražnje. Gospodarski rast, kako predviđaju, ubrzat će s prosječnih 0,6 posto u ovoj godini, na 0,8 posto u 2024., nakon čega bi trebao doseći 1,5 posto u 2025. i u 2026. 

Upravno vijeće ECB-a odlučno se zalaže za što skoriji povratak inflacije na srednjoročni cilj od dva posto. Na temelju svoje sadašnje procjene, smatraju da su ključne kamatne stope ECB-a na razinama koje će, budu li se dovoljno dugo održale, dati znatan doprinos postizanju tog cilja, stoji nadalje u priopćenju.

Inflacija u Hrvatskoj iduće godine na oko 3,5 posto

Inflacija i kod nas polako jenjava. Sa sadašnjih osam posto, iduće bi godine trebala usporiti na oko tri i pol posto, što je bolje od prosjeka eurozone, procjenjuju naši analitičari.

- Inflacija je počela bilježiti jedan siguran silazni trend, pa je to i nositelje monetarne politike američki FED i Europsku središnju banku okrenulo prema konstelaciji da neće biti više dizanja kamatnih stopa, već će doći do spuštanja kamata, a tržišta sugeriraju da bi se moglo početi događati krajem prve polovice 2024., kaže Alen Kovač, glavni ekonomist Erste banke.

Unatoč višim kamatama, bankari su zadovoljni jer bilježe rast kredita i za građane i za poduzetnike. Nije, doduše, dvoznamenkast, no posebice je vidljiv kod stambenih kredita kod kojih su kamate u velikoj mjeri fiksne.

- Nudimo građanima da varijabilne kamate zamijene fiksnima. Hrvatska u ovom trenutku ima najpovoljnije kamate za građanstvo, možete dignuti stambeni kredit povoljnije nego u Austriji i Njemačkoj. Pozitivno je i to što je udio loših kredita prije bio od 10 do 15 posto, a sada bilježimo povijesno nisku razinu od oko tri posto, kod tvrtki i ispod dva posto, kaže predsjednik Uprave Erste banke Christoph Schoefboeck.

Bilo bi dobro da se iduće godine proširi i krug banaka s višim kamatama na oročene depozite kako bi građani ponešto zaradili na svojoj ušteđevini.