Tribina: I dalje postoji segregacija romske djece u obrazovnom sustavu

U posljednjih desetak godina u Hrvatskoj je učinjen značajan napor u unaprjeđenju obrazovnog položaja romske djece, ali i dalje postoji njihova segregacija u obrazovanju, upozoreno je u utorak na tribini koju je organizirao saborski zastupnik 12 nacionalnih manjina Veljko Kajtazi.

- Danas imamo veći obuhvat romske djece u predškolskom odgoju, više učenika koji završavaju osnovnu školu te veći broj srednjoškolskih učenika, rekao je Kajtazi na tribini u Hrvatskom saboru pod nazivom "Od segregacije do uključivanja: kako osigurati jednako obrazovanje romskoj djeci.

No, upozorio je i da, unatoč pozitivnim pomacima, pitanje segregacije romske djece u obrazovanju još uvijek nije riješeno jer u pojedinim sredinama i dalje postoje razredi u kojima su romska djeca izdvojena od svojih vršnjaka. Pri tome je broj takvih razreda danas čak i u porastu, kazao je.

- Reći ću vam da je to isto problem i kada toga ne bi bilo možda ne bi bilo toliko segregiranih razreda, da nažalost roditelji ispisuju svoju djecu samo zato da ne idu s romskom djecom u razred, kazala je Suzana Krčmar, predsjednica Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA”.

Iako se posljednjih godina radilo na uvođenju mješovitih razreda, i dalje broj razreda samo s romskom djecom - raste.

- Prema podacima znanosti i obrazovanja mladih radi se oko 1.600 djece koje pohađaju ovakve razrede u 92 škole u Republici Hrvatskoj što je značajno veći broj razreda zapravo od onih od onog koje smo imali u trenutku kada je Hrvatska dobila presudu Europskog suda za ljudska prava zbog slične situacije, navela je Tatjana Vlašić, zamjenica pučke pravobraniteljice.

Kajtazi je upozorio i na problem izgradnje područnih škola namijenjenih isključivo romskoj djeci.

- Takvi projekti nisu neutralni infrastrukturni zahvati. Oni dugoročno cementiraju segregaciju i šalju poruku da romska djeca nisu dio zajedničkog obrazovnog sustava, poručio je.

Istaknuo je i da romska djeca ne trebaju posebne škole nego jednake uvjete i dodatnu podršku unutar redovitog sustava - pomoćnike u nastavi, jezičnu podršku, stručne timove te kvalitetan rad s roditeljima i lokalnom zajednicom.

Ravnatelj vladina Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Alen Tahiri upozorio je da segregacija u obrazovanju - bez obzira na razloge ili obrazloženja, dugoročno proizvodi nejednakost pri čemu nejednakost u obrazovanju gotovo uvijek znači i nejednakost u zapošljavanju, socijalnoj uključenosti i u životnim prilikama.

Katkić Stanić: Svako romsko dijete treba ići bar dvije godine u vrtić

Pravobraniteljica za djecu Tatjana Katkić Stanić kritičnom točkom vidi predškolski odgoj jer istraživanja pokazuju da gotovo 70 posto romske djece u dobi tri do šest godina ne ide u dječje vrtiće ili predškole.

Stoga, u prvi razred osnovne škole djeca koja ne idu u predškolski program dolaze sa slabijim poznavanjem hrvatskog jezika što je prvi korak prema neuspjehu i ranoj segregaciji. Također, od 5. razreda i izlaze iz procesa školovanja što povećava i rizik od siromaštva i socijalne isključenosti i slično.

Založila se da svako romsko dijete ide bar dvije godine u vrtić prije polaska u školu kako bi savladalo jezik i socijalne vještine.

Važnost predškolskog odgoja istaknuo je i ravnatelj Uprave za nacionalne manjine u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih Nandor Čapo koji je kazao da je već sada moguće pohađati dvije godine predškole. No, u Međimurskoj županiji većina predškole se organizira u školama pri čemu je problem u nedovoljnom prostoru, kazao je.

- Imamo rastući trend imamo od 90 do 95 % razrednih odjela u kojima su samo isključivo romski učenici to iznosi 23% ukupnih romskih učenika u RH-a , rekao je Čapo.

Tijekom višesatne rasprave predstavnici Roma upozoravali su na segregaciju romske djece u osnovnim školama, posebice u Međimurskoj županiji a u predloženim zaključcima, među inim, rješenje vide u jačanju inkluzivnog obrazovanja, a ne u odvajanju djece.

- Planiranje škola namijenjenih isključivo romskim učenicima predstavlja pogrešan smjer, poručeno je.

Jer inkluzivno obrazovanje vodi do društva jednakih prilika.