Hrvatska ima povoljne uvjete za razvoj ekološke poljoprivredne proizvodnje

Hrvatska ima povoljne uvjete za razvoj ekološke poljoprivredne proizvodnje, a tržište je gladno ekoloških proizvoda, istaknuto je u srijedu na 17. Znanstveno-stručnom savjetovanju hrvatskih voćara.

Površine pod ekološkom poljoprivredom rastu, no rast površina ne prati i rast proizvodnje, a razlog je što ekološka poljoprivreda zahtijeva veći trud, skuplja sredstva i ima niže prinose, kazala je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Istaknula je da su u Hrvatskoj najosjetljiviji proizvodni sektori mlijeka, voća i povrća te kako je zadnjih godina ministarstvo učinilo mnogo kako bi se izmijenio sustav potpora i kako bi se učinkovitije raspolagalo resursima. I dalje će se nizom mjera pomagati tim sektorima, najavila je ministrica.

Također je istaknula kako je proizvodnja mandarina važna za Hrvatsku, ona može biti hrvatska snaga, ali ako se otkloni ono što se mora otkloniti. "To znači da se sezona mora produljiti, neki se nasadi moraju restrukturirati, a važno je također i udruživanje proizvođača", kazala je.

Povoljni uvjeti za ekološku proizvodnju

Predsjednik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) Branimir Markota rekao je da ekološka poljoprivreda predstavlja cjelokupni sustav upravljanja proizvodnjom hrane kojim se osiguravaju očuvanje prirodnih resursa, okoliša, klime, održavanje visoke biološke raznolikosti i u konačnici zdravlja ljudi. Republika Hrvatska, ustvrdio je, raspolaže vrlo povoljnim uvjetima za ekološku poljoprivrednu proizvodnju, što je preduvjet ne samo razvoja ekološke poljoprivrede nego i ekološke proizvodnje.

- Postoji i sve veća težnja za tzv. održivim razvojem u poljoprivredi, evidentni su sve veći poticaji za ekološku proizvodnju i evidentan je i znatan rast površina pod ekološkom proizvodnjom, kazao je Markota.

Osvrnuvši se na stanje u voćarstvu, naveo je kako raznorazne objektivne okolnosti, posebice klimatske promjene, unose sve više neizvjesnosti u proizvodnju voća i hrane uopće. Sve se češće postavljaju pitanja u kojim količinama i po kojoj kvaliteti je uopće moguće realizirati proizvodnju voća bez obzira na to je li riječ o konvencionalnoj ili ekološkoj proizvodnji.

Zahtjevi tržišta s jedne strane, institucionalni okviri proizvodnje od ograničavanja upotrebe zaštitnih sredstava do raznoraznih zelenih i sličnih zahtjeva kojih je dnevno sve više, dovode u pitanje opstanak proizvodnje u postojećim količinama, a kamoli kada se govori o eventualnom povećanju, upozorio je. Proizvodnja hrane više nije samo problem proizvođača, nego i svih sudionika kojih se hrana tiče, dodao je.

- Voće se oduvijek proizvodilo i proizvodit će se i ubuduće, ali treba jasno reći da proizvodnja voća ima i sve veće troškove. A bez nadoknade tih troškova, teško je očekivati opstanak proizvodnje, a kamoli njezino povećanje, istaknuo je Markota. Stoga je nužno, kako je kazao, tražiti rješenja koja će osigurati neophodno potrebnu proizvodnju koja je tržišno prihvatljiva, a proizvođaču isplativa.

Na skupu je istaknuto kako živimo u vremenu gdje potrošači sve više vode brigu o kvaliteti hrane. Ekološka proizvodnja, kako je rečeno, zahtijeva određene agrotehničke mjere. To je proizvodnja koja zahtijeva više rada, više znanja, ima manje prinose i proizvodi su skuplji. No tržište je gladno za tim proizvodima, istaknuto je.

Zamjenik predsjednika HVZ-a Stjepan Zorić je kazao kako je stanje u voćarstvu dosta loše, bilježi se pad proizvodnje, a i sve manji je interes za podizanje novih nasada. No Zorić vjeruje kako će novi ciklus investiranja u hladnjače poboljšati situaciju, barem da se zaustavi pad proizvodnje.

Prema iznesenim podacima, proizvodnja voća u 2022. iznosila je 164.629 tona. Samodostatnost u proizvodnji voća u RH danas je na oko 50 posto potreba. Viškovi su samo u proizvodnji mandarina i višanja, dok su pozitivni trendovi u proizvodnji bobičastog voća i jagoda.