Ekološki uzgoj bez kopanja i motike

Ekološki uzgoj povrća moguć je bez motike i kopanja. Metoda je to biointenzivne poljoprivrede koja se i kod nas polako, ali sigurno širi i ima za nju sve više zainteresiranih. Glavni je princip izostanak oranja, teške obrade tla, kako mu se ne bi narušila struktura i kako bi se što više očuvalo. Na imanju Bio zrno u Habjanovcu pokraj Vrbovca, jednom od najstarijih ekoimanja u Hrvatskoj, poklonici biointenzivne poljoprivrede prije nekoliko dana doznali su još nekoliko tajni izrade biovrta u ekološkom uzgoju. 

Biointenzivni vrt ovdje izgleda poput tepiha s fino vezenim nitima. Na 22 hektara uzgaja se oko 60 kultura.

- Uzgoj na organskoj materiji, koja je u ovom slučaju na gredici, znači kompost, i u samoj stazi je sječka, nema nikakve obrade tla, nego se samo na gredice nanosi organska materija i onda se na te gredice sadi željena kultura, za HRT-ovu emisiju Plodovi zemlje rekla je Ksenija Piršljin iz Velike Gorice, voditeljica ekološkog uzgoja na imanju Bio zrno u Habjanovcu. 

Ovdje je riječ o vrlo gustom sklopu gredica pa se u odnosu na klasične gredice na manjoj površini dobije gotovo jednaka količina uroda.

- Na širini od nekih 70 centimetara možete posaditi kulturu gušće. Kada imate u konvencionalnoj poljoprivredi, vi je sadite prilagođenu strojevima, prilagođenu poljoprivrednoj mehanizaciji. Ovdje je uzgoj prilagođen ljudskoj obradi, objasnila je Piršljin. 

Ekološki proizvođači

No i ovdje se koriste strojevima, ali posebnima, prilagođenima biointenzivnom uzgoju, poput ovog traktora koji ima četke za čišćenje korova uz foliju. Po nova su iskustva ovamo stigli ekološki proizvođači. 

- Vidimo da su stvarno prekrasno napravili proizvodnju povrća na vrlo visokoj razini i vrlo uspješno. Mislim da su tu prinosi možda svega malo manji od nekakve klasične konvencionalne ili integrirane proizvodnje u voćarstvu jer to je u prosjeku u Hrvatskoj vjerojatno produktivnost po hektaru manje od 50 posto u odnosu na integriranu, rekao je Damir Lučić iz Velike Gorice. 

Hranjivost biljkama osiguravaju kompost i malč, koji istodobno suzbija rast korova. Kompost je u ovom biointenzivnom vrtu već pet godina.

- Hranjivost tla, ta zdravica tla, onaj sloj koji je pun tih mikroorganizama, već je dosta u stvari dubok i mi isto tako stavljamo jedno ekološko gnojivo praškastog oblika da bude što pristupačnije biljci u uvjetima komposta, rekla je Piršljin.

U ekološkom uzgoju borba protiv bolesti teža

Ekološki je uzgoj u posebnom sustavu poticaja.

- Prvo se potiče osnovni hektar proizvodnje, a na to onda idu posebna plaćanja za ekološki uzgoj, ali, naravno, taj iznos koji dobijete za ekološku proizvodnju je za ono što ste vi više uložili u teži način proizvodnje pa je to taj opravdani trošak koji se i treba namiriti u odnosu na konvencionalnu proizvodnju, objasnila je Anđelka Pejaković, voditeljica Područne službe za stručnu pomoć Zagrebačke županije MP-a. 

U ekološkom uzgoju borba protiv bolesti i štetnika teža je nego u konvencionalnom.

- Teško, ali ide. Organska poljoprivreda je sustav prevencije bolesti i štetnika, tako da se mi uvijek borimo protiv štetnika. U nekim slučajevima, kada su štetnici jaki i kada je napad takav, mi čak i žrtvujemo neku kulturu u smislu da je jednostavno ne možemo uzgojiti, rekla je Piršljin. 

- Otprilike već znamo da su barem 30 posto manji prinosi u ekološkoj proizvodnji, međutim definitivno ljudi imaju puno bolji osjećaj kada konzumiraju hranu proizvedenu na ekološki način. Ekološki sam proizvođač jabuka i krušaka, smatram da je to jedan jako dobar način proizvodnje hrane, istaknuo je Lučić. 

Svjetski ekološki trend 

Sustav biointenzivnog vrta svjetski je ekološki trend i brojni uzgajivači, pa tako i ovdje, sami razvijaju specifična rješenja i alate. 

- Cijela europska poljoprivredna politika u tom smjeru podiže i taj nivo ekološke proizvodnje i to koliko moramo dostići do 2030. godine da to bude oko 25 posto poljoprivrede u ekološkom uzgoju. Hrvatska je zadala svoj cilj do 2030. 14 posto i mislim da ćemo mi taj cilj dostići, rekla je Pejaković. 

Da se može, potvrđuje i ovo imanje, gdje na godinu proizvedu oko 100 tona ekološki uzgojenog povrća, a od toga trećinu prerade u različite proizvode, od ajvara do beskvasnog kruha.