Hrvatska među pet zemalja EU-a s najvećim rastom poreznih prihoda

Prihodi od poreza i socijalnih doprinosa u Hrvatskoj porasli su 2025. godine za 9,3 %, znatno više od europskog prosjeka od 5,5 %, pokazuju podaci Eurostata. Ukupni porezni prihodi u Europskoj uniji dosegnuli su 7.686 milijardi eura.

Hrvatska je prošle godine bila među pet članica Europske unije s najvećim rastom prihoda od poreza i socijalnih doprinosa, koji su u odnosu na 2024. povećani za 9,3 %.

Veći rast samo u tri članice EU-a

Veći relativni rast poreznih prihoda zabilježen je samo u Rumunjskoj, gdje su povećani za 10,5 %, Bugarskoj s rastom od 10,4 % te Malti s 9,4 %. Iza Hrvatske slijedi Litva, u kojoj su prihodi porasli za 8,4 %.

Riječ je o znatno većem povećanju od prosjeka Europske unije, u kojoj su ukupni prihodi od poreza i socijalnih doprinosa porasli za 5,5 %, odnosno za 401 milijardu eura, dosegnuvši 7.686 milijardi eura.

Porezni prihodi nominalno su porasli u svim članicama EU-a, no razlike među državama pokazuju da se njihov rast odvijao različitom dinamikom. Povećanje ukupno prikupljenih prihoda pritom ne znači nužno i povećanje poreznih stopa jer na njihovu visinu utječu gospodarski rast, zaposlenost, plaće, potrošnja i inflacija.

Hrvatska druga po udjelu poreza na proizvodnju i uvoz

Prema Eurostatu, Hrvatska je 2025. bila na drugom mjestu u EU-u prema udjelu poreza na proizvodnju i uvoz u BDP-u, s 19 %, odmah iza Švedske s 20,8 %. Slijede Mađarska sa 17,3 % i Grčka sa 17,2 %.

U tu skupinu neizravnih poreza ubrajaju se porez na dodanu vrijednost, trošarine, carine i drugi porezi povezani s proizvodnjom i prometom dobara i usluga.

Nizak udio poreza na dohodak, dobit i imovinu

Istodobno je Hrvatska među članicama s najmanjim udjelom prihoda od poreza na dohodak, dobit i imovinu u BDP-u. Taj je udio iznosio 7,8 %, dok je prosjek Europske unije bio 13,2 %.

Niže udjele imale su Rumunjska sa 6,4 %, Bugarska sa 6,6 % i Mađarska sa 7,5 %. Najveći udio tih poreza u BDP-u imala je Danska, 30,2 %.

Porezi i doprinosi čine 40,7 % BDP-a EU-a

Na razini cijele Unije prihodi od poreza i socijalnih doprinosa iznosili su 40,7 % BDP-a, što je povećanje od 0,5 postotnih bodova u odnosu na 2024. godinu. U eurozoni njihov je udio porastao s 40,7 na 41,3 %.

Najveće porezno opterećenje, mjereno udjelom poreza i socijalnih doprinosa u BDP-u, zabilježeno je u Francuskoj, gdje je iznosilo 46 %. Slijede Belgija s 44,7 %, Danska s 44,3 % i Austrija s 43,9 %. Italija je s udjelom od 43 % također bila iznad europskog prosjeka.

Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se Irska s 22,7 %, Rumunjska s 29,3 %, Malta s 30,3 % te Bugarska s 30,6 %.

Udio poreza i doprinosa u BDP-u povećan je u 19 članica EU-a, a smanjen u osam. Najveći rast zabilježila je Njemačka, s 40,3 na 41,4 %, dok su među zemljama s najvećim povećanjima bile i Malta, Španjolska i Francuska.

Porezni prihodi činili su 87,9 % svih prihoda koje su izvršne vlasti ostvarile u 2025. godini u EU-u.

Eurostat navodi da je povećanju poreznih prihoda posljednjih godina pridonio gospodarski oporavak, ali i inflacija te rast socijalnih doprinosa. U 2025. socijalni doprinosi činili su 14,3 % BDP-a Unije, porezi na dohodak, dobit i imovinu 13,2 %, a porezi na proizvodnju i uvoz 12,9 %.

Podaci pokazuju da se porezni sustavi članica EU-a znatno razlikuju, ne samo po ukupnom poreznom opterećenju nego i po tome koliko se oslanjaju na oporezivanje rada, kapitala ili potrošnje. Hrvatska se pritom izdvaja visokim udjelom neizravnih poreza i jednim od najvećih godišnjih povećanja ukupnih poreznih prihoda u Uniji.