HUP očekuje inflaciju od 5 posto, pozvali sindikate na odgovornost

Hrvatska udruga poslodavaca u prognozama predstavljenima u srijedu procjenjuje da će hrvatski BDP u 2026. rasti 2,5 posto, a prosječna inflacije očekuje se na razini od oko pet posto. Glavna direktorica HUP-a Irena Weber je izjavila da bi sindikati koji organiziraju veliki prosvjed u Zagrebu 18. travnja, trebali pokazati razinu odgovornosti, istaknuvši da je trošak zaposlenih u državnom proračunu dosegnuo svoje limite.

Irena Weber je pozvala socijalne partnere na odgovornost ističući kako je trošak zaposlenih u državnom proračunu dosegnuo svoje limite te da - u okolnostima i niske produktivnosti i profitabilnosti hrvatskog gospodarstva, kao i geopolitičkih okolnosti - nije ispravan put povećavati makroekonomske tenzije.

- U uvjetima činjenice da su plaće u javnom i državnom sektoru rasle 51 posto u dvije godine, kada nitko ne postavlja pitanje svoje odgovornosti, recimo u sektoru obrazovanja za ishode tog obrazovanja i gdje su rezultati naših učenika na PISA testovima katastrofalni, ja mislim da bi i naše kolege iz sindikata morale pokazati jednu razinu odgovornosti, poručila je Weber u izjavi novinarima nakon što je Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) predstavila makroekonomske izglede za 2026./27. godinu.

Dodala je i da privatni sektor ne može financirati toliko velike rashode državnog proračuna.

- Naravno da bismo bili najsretniji da svi imamo više plaće i to smo milijun puta rekli. Nitko sretniji od nas da su plaće ne 2.200, nego 4.400, pa i veće, jer bi to značilo da su naši mladi ostali u našoj zemlji, da smo svi sretni i zadovoljni, da radimo zadovoljni, jedan život dostojan stvarno čovjeka. Da su mirovine, osobito mirovine koje su doista niske, da budu veće i da naši umirovljenici žive jedan kvalitetan i dobar život. Idemo vidjeti kako doći do toga. Put do toga je sigurno ulaganje u produktivnost, ali i i smanjenju broja zaposlenih u javnoj i državnoj upravi kako bi onda ljudi koji rade imali veće plaće, istaknula je glavna direktorica HUP-a.

- Imamo povijesno najveću razliku između prosječne plaće u javnom i državnom sektoru u odnosu na privatni sektor, ona sad iznosi 600 eura. Ovo je povijesno najveća razlika između javnog i privatnog sektora, ustvrdila je.

Misli i da bi svatko trebao "očistiti i svoju kuću" pa je sve pozvala na stvaranje jedne brze, efikasne i dinamične administracije, javnog i državnog sektora i na jačanje gospodarstva. Naglasila je da je to jedini način na koji se mogu i povećavati plaće i stvarati kvalitetna i dobro plaćena radna mjesta koja mogu izdržati sve šokove koji su kontinuirani, te da se svi moraju naviknuti na život u stalnim kriznim okolnostima.

Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić, odgovarajući na novinarsko pitanje misli li da su sindikalni zahtjevi previsoki, odgovorio da se ne može tražiti danska ili finska masa plaća mjerena udjelom u BDP-u, a istovremeno imati produktivnost koja je upola niža u odnosu na prosjek EU-a.

- Ako ćemo stalno izmicati tlo pod nogama što se tiče kapaciteta za ulaganja u produktivnost onda nećemo niti moći dugoročno financirati tu masu plaća. To je nešto što bi trebalo biti jasno, poručio je Stojić.

Tri sindikalne središnjice ( Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati i Matica hrvatskih sindikata) i Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) pozvali su sve građane koji zbog malih primanja i visoke inflacije ne mogu podmiriti osnovne životne troškove da dođu na prosvjed "Hrvatska zajedno za veće plaće i mirovine", koji će se u subotu, 18. travnja, u podne održati na zagrebačkom Trgu bana Jelačića.

HUP očekuje rast BDP-a u 2026. od 2,5 posto i inflaciju od oko pet posto

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u prognozama predstavljenima u srijedu procjenjuje da će hrvatski BDP u 2026. rasti 2,5 posto, a prosječna inflacije očekuje se na razini od oko pet posto.

- Očekujemo da će Hrvatska u naredne dvije godine zadržati relativno visoku stopu rasta, od 2,5 posto. Ona predstavlja usporavanje u odnosu na prošle godine, ali je i dalje značajno iznad prosjeka EU-a, rekao je Stojić na predstavljanju publikacije HUP Horizonti - makroekonomskih izgleda za 2026./27. godinu.

Prema procjenama HUP-a, naveo je Stojić, inflacija će nakon prošlogodišnjih 4,4 posto u 2026. ubrzati na pet posto, ponajprije zbog viših cijena energenata, daljnjeg približavanja cijena usluga prosjeku Europske unije te novih pritisaka na troškove proizvodnje hrane.

- Glavni makroekonomski rizik je inflacija, da ona zapravo bude iznad očekivanja. Djelomično ne možemo kontrolirati vanjske faktore kao što su geopolitički rizici, koliko će dugo trajati rat, koliko će dugo zapravo biti prekinut dotok energenata odnosno prehrambenih sirovina, ali što možemo kontrolirati to je masa plaća u javnom sektoru, kazao je Stojić.

Posebno je istaknuo kako rast cijena hrane predstavlja važan inflatorni rizik, budući da hrana i bezalkoholna pića čine 21,8 posto potrošačke košarice u Hrvatskoj.

- U takvom okruženju smatramo kako je nužno izbjeći dodatno poticanje inflacije kroz preširoke slabo ciljane fiskalne mjere. U takvom kontekstu, potrebno je rezolutno odoljeti pritiscima na rast mase plaća u javnom sektoru i socijalne mjere prilagoditi ciljano kako dodatni fiskalni stimulans ne bi dolijevao ulje na vatru inflacije, rekao je Stojić.

Iz HUP-a su istaknuli kako je rast hrvatskog gospodarstva i dalje potpomognut snažnim investicijskim kreditiranjem poduzeća, rekordnim korištenjem EU fondova, izvozom kapitalnih dobara te relativnom sigurnosnom pozicijom Hrvatske kao turističke destinacije. Istodobno, upozoravaju da bi dulja energetska kriza, nepovoljniji uvjeti financiranja, slabiji fiskalni impuls i pojačana geopolitička neizvjesnost mogli dodatno usporiti gospodarsku aktivnost u 2026. i 2027. godini.

Weber: Nužno jačati konkurentnost

- Hrvatsko gospodarstvo kontinuirano raste unatoč krizama bez presedana s kojima smo se suočili, čime potvrđuje svoju otpornost i sposobnost prilagodbe u izazovnim globalnim okolnostima. Da bismo nastavili rast i u konačnici dosegnuli standard EU moramo ojačati konkurentnost naše ekonomije, istaknula je Weber.

Kazala je kako je ključno fokusirati se na privatne investicije, kreirati instrumente za poticanje investicija, pristupiti poreznom, administrativnom, regulativnom rasterećenju te krenuti u izmjene Zakona o javnoj nabavi i Zakona o poticanju ulaganju kako bi se otvorio prostor za snažnije poticanje privatnog sektora u kapitalne investicije.

Ponovila je kako hrvatska poduzeća i dalje plaćaju 18 posto višu cijenu električne energije u odnosu na svoje konkurente u EU. Vlada je zaštitila kućanstva i male i srednje poduzetnike no velike tvrtke već četiri, pet godina plaćaju tržišnu cijenu električne energije, što dodatno potkopava konkurentnost hrvatskog gospodarstva, kazala je.

Nužno je jačati digitalnu/Al infrastrukturu jer će digitalizacija doprinijeti prostoru za povećanje efikasnosti i smanjenje broja zaposlenih u javnom i državnom sektoru, kazala je Weber naglasivši i problem "eksplozije" mase plaća u državnom proračunu.

- Vidimo u budžetu za ovu godinu da će plaće, mirovine i transferi stanovništvu prijeći 50 posto državnog proračuna, što je dugoročno neodrživo, istaknula je.

Poljoprivreda pitanje nacionalne sigurnosti

Naglasila je važnost jačanja konkurentnosti i produktivnosti domaće poljoprivredne proizvodnje.

- U uvjetima ove geopolitičke nestabilnosti smatramo da je pitanje nacionalne sigurnosti fokusirati se na proizvodnju hrane i što veću samodostatnost u proizvodnji hrane, kazala je Weber.

Među mjerama koje HUP predlaže s ciljem jačanja produktivnosti su smanjenje troškova poslovanja i poticanje ulaganja. Ključno je, kako su naveli, smanjiti porezno opterećenje rada, osobito za srednje i više plaće, te istodobno širiti poreznu bazu i jačati mjere za zapošljavanje mladih i razvoj vještina kroz obrazovni sustav usklađen s potrebama tržišta rada.

Uz to, naglašava se potreba za smanjenjem parafiskalnih nameta, deregulacijom i restrukturiranjem državne administracije i poduzeća, kao i za uvođenjem ciljanih energetskih subvencija i nižih troškova energije kako bi se povećala konkurentnost industrije te omogućila njena modernizacija.

Rast produktivnosti treba dodatno potaknuti kroz jače investicije, učinkovitije korištenje EU fondova, afirmaciju kategorije srednje kapitaliziranih tvrtki u financiranju EU fondovima u korist programa s većim razvojnim otiskom i općenito njihovu integraciju u globalne lance vrijednosti, naveli su.