HUP povećao prognozu rasta za 2023. s jedan na tri posto

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) za 2023. godinu prognozira rast BDP-a za tri posto, a u drugom ovogodišnjem kvartalu očekuje ubrzanje rasta u rasponu od 3,5 do četiri posto.

U prethodnoj procjeni HUP je prognozirao da će hrvatsko gospodarstvo ove godine rasti po prosječnoj stopi od jedan posto. U najnovijim HUP-ovim prognozama u publikaciji Kvartalni izgledi, za 2024. godinu HUP prognozira rast po međugodišnjoj stopi od dva posto.

HUP-ova prognoza tako je optimističnija od revidiranih projekcija vlade s kraja travnja, prema kojima će gospodarstvo ove godine rasti za 2,2 posto, a u 2024. za 2,6 posto.

Povećana je procjena prosječne inflacije na sedam posto, što je pola postotnog boda više nego u prethodnoj procjeni. Za iduću godinu poslodavci očekuju smanjenje inflacije na 3,5 posto. Vlada očekuje usporavanje inflacije u ovoj godini na 6,6 posto, a u idućim godinama očekuje znatno usporavanje 2,8 posto u 2024., 2,4 posto u 2025. i 2,2 posto u 2026.

Plaće bi prema novoj HUP-ovo procjeni ove godine trebale rasti za 10,4 posto u odnosu na prošlu godinu, a za 2024. predviđa se njihov rast od 7,2 posto.

Stopu nezaposlenosti za ovu godinu poslodavci procjenjuju na 6,6, a za iduću na šest posto.

U HUP-u kažu da dobre trendove možemo zahvaliti jačanju turističkih izgleda i robusnom tržištu rada u korist osobne potrošnje, rastu javnih investicija iz EU fondova te snažnom poboljšanju energetske bilance.

U nastavku godine očekuju daljnji rast realnih primanja stanovništva, između tri i tri i pol posto, rast zaposlenosti od 2,7 posto te ubrzanje rasta investicija (+7,5 posto) na krilima EU-ovih fondova.

Smatraju da je za održiv rast BDP-a na razini od tri posto u srednjem roku nužna uspješna apsorpcija EU-ovih fondova, aktivne politike tržišta rada, daljnje smanjenje poreznih i neporeznih davanja i birokracije uz reforme pravosuđa, državne administracije, korporativnog upravljanja i obrazovanja.

Tu su i ubrzanje zelene tranzicije te ulaganja u nematerijalnu imovinu.

U području javnih financija HUP očekuje pad udjela javnog duga u BDP-a na 63,3 posto u ovoj te 60,3 posto u idućoj godini, uz deficit proračuna od svega jedan posto BDP-a, a u 2024. 1,5 posto.

Dogodine moguć A kreditni rejting

S obzirom na dobre performanse javnih financija, HUP očekuje da bi Hrvatska u 2024. mogla zaslužiti kreditni rejting na razini A, što bi utjecalo na pad spreadova na hrvatske obveznice za 50-ak baznih bodova te pozitivno utjecalo na zaduživanje države i domaćih poduzeća.

Uz takve trendove i nominalni rast plaća koji ubrzava iznad 10 posto te veću zaposlenost potaknutu imigracijom, poslodavci očekuju nastavak rasta suficita u lokalnoj državi i otvaranje prostora za jače rasterećenje plaća kroz niže porezne stope te uz adekvatniji porezni tretman turističkog najma.

HUP smatra da je jednako važno iskoristiti priliku za rasterećenje dohotka visokokvalificiranih radnika te promovirati njihovo zapošljavanje kao ključni element u naporima za podizanje razine produktivnosti.

Naime, kako navode, prema produktivnosti rada po radnom satu Hrvatska je na svega 68,4 posto prosjeka EU-a

- Vrijeme je za reforme jer su ključne za zadržavanje stope rasta BDP-a na razini oko tri posto. Manja i efikasnija državna i lokalna uprava te učinkovitije javne službe poduprle bi razvoj gospodarstva, koje u razdoblju rasta može kreirati nova i dobro plaćena radna mjesta te uz reforme ima prostor za snažnije povećanje plaća, a time i standarda i jače punjenje proračuna, kažu poslodavci.