HUP: Rast minimalne plaće bez rasta produktivnosti ruši konkurentnost

Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u petak su upozorili kako podizanje minimalne plaće od iduće godine za 80 eura ili 7,6 posto predstavlja trostruko veći postotni rast u odnosu na rast plaća u euro području te da takav raskorak, bez odgovarajućeg rasta produktivnosti, dodatno narušava konkurentnost hrvatskih poduzeća.

Hrvatska Vlada je četvrtak donijela Uredbu o visini minimalne plaće za 2027. godinu, prema kojoj se ona utvrđuje u bruto iznosu od 1.130 eura, za 80 eura viša nego ove godine.

HUP u komentaru te odluke Vlade navodi kako je iznos minimalne plaće za 2027. od 1.130 eura bruto povećanje od 7,6 posto, što je više nego dvostruko u odnosu na povećanje od 3,5 posto koje je predlagao HUP. U prijedlogu minimalne plaće za 2027. godinu.

HUP je predložio formulu koja u obzir uzima očekivanu inflaciju od oko četiri posto i realni pad bruto dodane vrijednosti po satu od oko pola posto, što daje rast minimalne plaće od 3,5 posto. Pritom je HUP, kazali su, višekratno upozoravao kako odluka o povećanju mora uvažavati i rast životnih troškova i mogućnosti gospodarstva.

- Navedeno povećanje od 7,6 posto gotovo je trostruko u odnosu na rast kolektivno ugovorenih plaća u europodručju, koji se kreće oko 2,6 posto. Takvim raskorakom, bez odgovarajućeg rasta produktivnosti, dodatno narušavamo konkurentnost hrvatskih poduzeća. Pritom se povećanje minimalne plaće prelijeva i na ostale plaće, pa je pritisak na gospodarstvo znatno širi, istaknuli su iz HUP-a.

'Rast plaća mora biti održiv'

Napominju kako se poslodavci zalažu da radnici imaju veće plaće i bolji životni standard što rezultira stabilnom osobnom potrošnjom kao jednim od ključnih faktora rasta BDP-a., no naglašavaju da rast plaća mora biti održiv za gospodarstvo.

Hrvatska je po kupovnoj moći minimalne plaće već u europskoj sredini, dok je produktivnost po satu tek na oko 63 posto prosjeka EU-a, upozorili su iz HUP-a, napominjući da povećanje minimalca stvara pritisak i na ostale plaće, što je posebno zahtjevno za industrije u kojima troškovi rada čine velik dio poslovanja.

Iz HUP-a zato smatraju da minimalna plaća treba rasti prema jasnoj, unaprijed poznatoj formuli koja uvažava inflaciju i produktivnost. Uz najavljene privremene kompenzacije poslodavcima, potrebno je, kazali su, i trajno porezno rasterećenje rada. Stoga HUP predlaže da s minimalnom plaćom automatski raste i osobni odbitak, tako da radnik na minimalnoj plaći ne plaća porez na dohodak.

- Time bi mu više novca ostalo za život, a rast primanja zajednički bi financirali poslodavci i država. Cilj mora biti veća kupovna moć radnika uz očuvanje radnih mjesta i stabilan rast gospodarstva, zaključili su iz HUP-a.