Bago: Hrvatska zadržava svoju poziciju i to je uspjeh

Hrvatsko gospodarstvo raste brže od prosjeka Europske unije. U trećem tromjesečju BDP je veći za 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani - i to ponajprije zahvaljujući rastu potrošnje i investicija. 

Uzbunu predstavlja pad izvoza robe od 20 posto. Hrvoje Bujanović, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Darinko Bago, ekonomski stručnjak, dr. sc. Đuro Njavro, osnivač i predsjednik Upravnog vijeća Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta i Branko Grčić, bivši potpredsjednik Vlade za gospodarstvo (SDP), gostovali su u emisiji HTV-a "Otvoreno" te govorili o gospodarskom rastu i povećanju produktivnosti. 

Hrvoje Bujanović je rekao kako Hrvatska već duži niz kvartala gospodarski raste.

- Razlozi su višestrani. Imamo skok bruto investicija u fiksnu imovinu, imamo rast osobne potrošnje koja je odraz kontinuiranih aktivnosti i mjera Vlade Republike Hrvatske. Imamo već pet paketa aktivnosti, imamo punu zaposlenost. Trenutno se kreće broj nezaposlenih oko 110 tisuća, to je 6,2%. Ali negdje na razini 100 tisuća možemo reći da je struktura nezaposlenosti u Hrvatskoj kontinuirano kroz dulji period. Imamo punu zaposlenost. To dovodi do rasta neto plaća. U trećem kvartalu imali smo rast od 6,2%, realni rast plaća. On, naravno, gura samim tim i podiže osobnu potrošnju. Sad je rast 2,8% u trećem kvartalu na razini godine, ali sezonski prilagođeno je 3%, što je uvjerljivo najviši rast u EU, rekao je.

Branko Grčić rekao je kako je treći kvartal u Hrvatskoj kvartal u kojem se događa najveći rast jer je to vrijeme srca turističke sezone i to uvijek utječe na gospodarski rast. 

- Zapravo je situacija vrlo slična onome što se događalo u novim zemljama članicama upravo nakon ulaska u EU, a to je vrlo visoki rast investicija, prije svega javnih investicija. Ono što nas brine jest stagnacija privatnih investicija. Dakle, imamo već jedno dugo razdoblje, više od desetak godina praktički od početka krize, one zadnje financijske, da investicije u privatnom sektoru doslovno stagniraju, što znači da realno opadaju kada uzmete u obzir i inflaciju. I to je ono što nas mora zabrinuti. Dakle, s jedne strane imate stvaranje relativno visokih profita, ti profiti ne vraćaju se u firme, ne ulažu se u razvoj dovoljno, neki ulažu, neki ne ulažu, ali u globalu se ne ulaže dovoljno i to je ono što je rizični faktor za budućnost hrvatskog gospodarstva, naglasio je Grčić.

Istaknuo je i kako je najveći problem izvoz.

- Kao što znamo, najveći broj tvrtki, dakle, koje su uključene u taj robni izvoz, koji je sada pao dvadesetak posto, su proizvodne, industrijske firme i to je ono što nas treba svakako zabrinuti. Dakle, problem je prije svega na strani potražnje, ja bih rekao, s obzirom na to da su zemlje koje su tradicionalno naši partneri, poput Njemačke, Italije, Slovenije ili Austrije, tu negdje oko recesije ili su u nekakvom procesu mini recesije u svojim gospodarstvima i to sigurno ima jako veliki utjecaj i na Hrvatsku, rekao je Grčić.

Đuro Njavro osvrnuo se na privatni sektor. Rekao je da je dobar, da je prošao snažno restrukturiranje i da ono što je opstalo je vrlo žilavo i dinamično. 

- Hrvatski privatni sektor je prošao vrlo snažno restrukturiranje duže od deset godina. Hrvatska je stvorila tzv. dva jednoroga. To su velike kompanije u području novih tehnologija. Kad usporedite hrvatsko stanovništvo sa stanovništvom EU, pa čak i sa stanovništvom svijeta, onda smo mi daleko u onoj maloj grupi najuspješnijih u svijetu. Ja mislim da je hrvatski privatni sektor dobar, da ono što nije dobro to nestane, a ono što ostaje to je žilavo i razvija se. Ali kad govorimo o ovih 2,8%, to je dobro, rekao je Njavro.

Očekuje da će i iduće godine biti hrvatski rast bolji od europskog prosjeka.

- Trebamo imati u vidu, imamo jednu od najviših stopa rasta bruto društvenog proizvoda, mislim da je samo Malta viša stopa od nas. Ali imamo u isto vrijeme jednu od najviših stopa inflacije u EU, to je oko 6,7% i samo je Slovačka viša od nas. To je prirodno, brzi rast i inflacija to vrlo često se sreće. Naš rast danas zasniva se u značajnoj mjeri na temelju državne potrošnje, na temelju potrošnje obitelji, domaćinstava, koja je jedno vrijeme bila suspregnuta u vrijeme pandemije i naravno na temelju porasta penzija i plaća i na temelju investicija koje su značajno još uvijek financirane nama dostupnim europskim fondovima. Ali još godina, dvije i presahnut će ovako obilni europski fondovi i onda se postavlja pitanje kako zadržati rast. I onda Hrvatska kao jedna mala, otvorena ekonomija, rast može zadržati samo u velikoj mjeri rastom izvoza, a tu se javljaju čimbenici na koje Hrvatska ne utječe, rekao je.

Darinko Bago rekao je kako je Hrvatska već 10-ak godina na 79. mjestu u svijetu po BDP-u, a na 21. mjestu u EU-u. 

- Mislim da je teško uspoređivati se s nekim drugim zemljama, posebno teško je prognozirati jer vremena koja su ispred nas su istinski neizvjesna. Da je netko prije 7-8 godina govorio kako će Njemačka biti praktički na koljenima u gospodarskom smislu jer ovo što se kod njih dešava, oni su na koljenima, taj ne bi vjerovao. Zbog toga teško je reći, ali je možda interesantno nastaviti taj kontekst gdje se mi nalazimo u svijetu, u EU. Dakle, Hrvatska već deset godina je na 79. mjestu po bruto domaćem proizvodu u svijetu. Dakle, nema pomaka ni gore ni dole. A što se tiče bruto domaćeg proizvoda u EU, ako uzmemo sve zemlje, onda smo negdje 21. Dakle, svi ovi naši napori rezultiraju s tim da mi zadržavamo tu svoju poziciju i to je uspjeh, rekao je Bago.

Naveo je primjer Njemačke i osvrnuo se na EU fondove.

- Njemačka je u tih deset godina izgubila jednu poziciju u svijetu. Ono što je točno je da će ovi fondovi uskoro presahnuti. Onda se postavlja pitanje ozbiljno gdje se nalazi novac. Odakle možemo naći novac? Vrlo lagano prelazimo preko vlastite potrošnje. Mi zaboravljamo da hrvatski građani koji su u inozemstvu pet milijardi eura godišnje šalju svojim obiteljima. To nije pet milijardi eura investicija, to je znatno više. Jer kad investicija dođe u Hrvatsku, onda se ona sastoji od uvozne komponente, od domaće komponente i od radne snage. A ta uvozna komponenta najčešće je 50 i više posto. A kad ovaj novac dođe u Hrvatsku, on je 100 posto u Hrvatskoj i praktički se koristi i po procjenama doprinosi rastu, odnosno bruto domaćem proizvodu s nekoliko posto, rekao je Bago.

Hrvoje Bujanovoć rekao je kako je naše jedinstveno tržište od 450 milijuna ljudi, kad se govori o Europskoj Uniji, ključno i bitno da se izgrade kompetencije.

- Zato što s ovom veličinom vi možete se pokazati na tržištu. Oni koji su radili na svojim inovacijama, dodanoj vrijednosti, oni danas realiziraju uspjeh. Znači, nije da su svi pali. Oni koji imaju intelektualno vlasništvo što je razvijeno. Onaj koji je manje ulagao u svoje kompetencije i dodane vrijednosti, ima veći pad. Ako gledate i proračun za 2024. upravo ćemo prebroditi ovaj vanjski šok. Njemačka je upravo pala, jer Njemački izvoz pada, jer promjenom paradigme jeftinog energenta njihovi industrijski konglomerati su izgubili konkurentnost i njima treba vremena da se prilagode. Austrija je također pala 1,2% BDP, imamo Italiju koja je već dugo zapravo u stagnaciji. Ako vaši vanjsko-trgovinski partneri imaju pad, normalno da su povezane posude, rekao je.

Bujanović: Hrvatski uvoz pao još i više

Dodao je kako je hrvatski uvoz pao još i više.

- Tako da je neto inozemna potražnja zapravo i kontribuirala rastu BDP-a. Sustav 12%, dok je 8,5%, rekao je. 

Grčić: Manjak investicija i velike ponude novca

Branko Grčić naveo je bitan aspekt u kojem se sada hrvatsko gospodarstvo nalazi.

- Ja bih rekao manjak investicija i s druge strane jako velike ponude novca. Dakle, doslovno mi imamo sada viškove novca u financijskom sustavu i banke jednostavno ne znaju gdje će plasirati taj novac. Međutim, s druge strane imamo ozbiljne probleme na tržištu rada. Ova situacija gdje je sve više manjak radne snage, posebno u određenim sektorima, dovodi naravno do pritiska na rast plaća. I to je jedan normalan proces, posebno kad se uspoređujemo i s drugim razvijenim europskim zemljama gdje zaostajemo dva do tri puta u plaćama. Dakle, plaća će jednostavno morati rasti. Svaki daljnji rast plaća, naravno, i dodatno je opterećenje za konkurentnost hrvatskih firmi. I sada zapravo pred njima je jedan ozbiljan investicijski ciklus, rekao je Grčić.

Smatra kako je nevjerojatno važno da se prati tehnološka razina, da se povećava produktivnost.

- Bez veće produktivnosti teško je povećavati ovaj trošak radnika koji će biti neminovan. Dakle, trenutno plaće u Hrvatskoj su ključ i socijalnog i ekonomskog napretka za nekakvu budućnost koja je pred nama. Znači, u zadnjih deset godina, kad gledate kamo banke usmjeravaju novac, usmjeravaju ih praktički uglavnom prema stanovništvu. Dakle, negdje plasmani stanovništva su rasli s 13 na 20 milijardi eura, a plasmani gospodarstvu s 13 na svega 14 milijardi eura u deset godina. To vam jasno pokazuje da ta gospodarska baza nije dovoljna u ovom trenutku da prati ove ekonomske tokove, ali ja bih je rekao i da bude dovoljno otporna na krize koje negdje pokazuju nekakve znakove u našem okruženju, rekao je. 

Njavro: Ključ je u novim projektima

Đuro Njavro smatra kako nedostaje investicija, a u isto vrijeme imamo obilje relativno jeftinog novca i kredita. 

- Ključ je u novim projektima, novim idejama, u poduzetništvu. Na hrabrosti u tom poduzetništvu. Hrvatska bi trebala ohrabrivati poduzetništvo i poduzetnike, nagrađivati uspjeh. Zaboraviti ono što nam zli jezici kažu, Hrvati će vam oprostiti sve osim uspjeha. Što bi se reklo, stvarati okvir pravi, rekao je.

Darinko Bago rekao je kako u Hrvatskoj postoji u zadnjih 5-6 godina radni odljev te da imamo problem s raspisivanjem natječaja za ICT pa se nitko ne javi.

- Nekad se javljalo, obrazovni sustav generira i proizvodi stručnjake, međutim ti stručnjaci vjerojatno ili sami kreću svoje poslove ili imaju već unaprijed definirane negdje poslove ili idu van. Mi ćemo biti ograničeni s brojem zaposlenih, rekao je Bago.

Bago: Bojim se da naši ljudi neće imati posla

Smatra kako se Hrvatskoj događa jedan negativan efekt - razvijamo turizam koji u principu generira srednju stručnu spremu.

- Ljudi koji završe fakultete ne mogu se ostvariti jer nemaju odgovarajuća radna mjesta pa onda idu van. I to podrazumijeva da će nam padati bruto domaći proizvod zato što je obrazovna struktura direktno vezana za bruto domaći proizvod. Ne možete imati vrhunski bruto domaći proizvod, ako imate 24% fakultetski obrazovanih ljudi. To je naša karakteristika. Međutim, s digitalnom transformacijom, s umjetnom inteligencijom i s pametnom politikom, pretpostavljam da će to biti u političkim programima i da će to biti temelj. Tako da se ja ne bojim da će naši ljudi ostati bez posla. Ja se bojim da naši ljudi neće imati posla, rekao je.

Branko Grčić rekao je kako hrvatske firme, posebno velike, koje sigurno imaju kapacitet, trebaju razvijati istraživačke centre i više ulagati u istraživanje i razvoj.

Umjetna inteligencija

Darinko Bago naglasio je kako se ne može razgovarati samo o umjetnoj inteligenciji.

- Za umjetnu inteligenciju je osnovna pretpostavka digitalna transformacija. Kako bismo pojačali i povećali svoj udio, jer i svi drugi se isto trude, nama treba ne nekoliko godina, nego treba nam cijelo jedno desetljeće. Prema tome, nije realno očekivati da ćemo mi za dvije, tri godine, udvostručiti, utrostručiti, jedino ako budu ovakve inflacije, onda će biti problema, rekao je. 

Bujanović je upitan za Rimčeve robotaksije za koje je rekao kako je Rimac dobio 180 milijuna eura u NPO-u za razvoj robotaksija te da je to odgođeno za godinu dana.

- Dvije vrijednosti samo naših jednoroga, stavlja nas na 11. mjesto u svijetu. Ako usporedite tržišnu kapitalizaciju, odnosno na BDP, imamo sjajnih primjera, rekao je.

Đuro Njavro rekao je kako je problem Hrvatskog izvoza eurocentričnost.