Ima li kraja "divljanju" cijena nekretnina?

Stanje na tržištu nekretnina u Zagrebu i rast cijena komentirala je u Studiju 4 Lana Mihaljinec iz Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK.

Cijene nekretnina i dalje rastu bez obzira na inflaciju. U Zagrebu obnova nakon potresa u centru stoji, ali se na svim ostalim gradskim područjima intenzivno gradi, a cijene novogradnje sve su više. 

- Ako pogledamo broj izdanih građevinskih dozvola u Hrvatskoj, on je i dalje upola manji, nego što je bio sredinom 2000., kada je bio na svom vrhuncu. Na tržište dolazi manji broj nekretnina, no cijena novogradnje je općenito iznad prosjeka cijene za starogradnje i ne možemo uspoređivati novogradnju i starogradnju, rekla je Lana Mihaljinec iz Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

Naglasila je da je u Zagrebu nakon potresa primjetan trend potražnje za novogradnjom i općenito građevinama od armiranog betona.

Komentirajući činjenicu da hrvatski građani mnogo više ulažu u nekretnine, nego što ulažu na tržišta kapitala u odnosu na građane Europske unije, Mihaljinec je rekla da je pojavom pandemije i u inozemstvu postao zamjetan interes za ulaganje u nekretnine. U vremenu neizvjesnosti i izuzetno niskih kamatnih stopa, ulaganje u nekretnine se čini kao najsigurnija investicija, kaže.

Što je ekskluzivnija gradnja, to je lakše pronaći kupca

- Na svim razvijenim tržištima imate ponudu i luksuznih nekretnina s izrazito visokim cijenama, a nude se i nekretnine srednjih ili niskih cijena, tako to postaje i kod nas, pojasnila je Mihaljinec.

Naglasila je da ne rastu cijene svih nekretnina te kako je potrebno napraviti razliku između realizirane i tražene cijene nekretnine.

Stanovi koji su nerealno procijenjeni se ne prodaju, kaže Mihaljinec te dodaje kako je broj transakcija u gradu Zagrebu počeo padati još 2019. godine, kada ih je bilo 18 % manje, nego 2018., što je jedan od prvih indikatora da je tržište "prezagrijano".

- Postoji jedan segment kupaca koji su godinama dobro zarađivali u turizmu ili u inozemstvu, oni uvijek vole ulagati primarno u kvalitetne nekretnine u Zagrebu. Dodatno su porastu cijena stanova pridonijele i subvencije, naglasila je.

Problem nerealnih očekivanja 

- Prodavatelji kada određuju cijenu svoje nekretnine nemaju uvid u realizirane cijene. Kao struka imamo uvid u vlastite baze podataka i baze podataka porezne uprave gdje se upisuju realizirane cijene iz kupoprodajnih ugovora, ali vidimo da se sve manje prodaju stanovi koji su nerealno procijenjeni, ističe. 

Mihaljinec ne očekuje više velik rast cijena, kada se pogleda po vrsti nekretnine, pogotovo po regijama u Hrvatskoj razlike su velike, u nekim regijama rasta gotovo da i nije bilo, zaključuje Mihaljinec.

Gostovanje možete pogledati ovdje: