Krpan: Geotermalni izvori su nova hrvatska industrija 21. stoljeća

Gost u Dnevniku HRT-a bio je predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan, a između ostalog komentirao je velik potencijal koji Hrvatska ima što se tiče geotermalnih izvora energije, kako ih iskoristiti te koje su sve prednosti ovog energetskog sustava.

Predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan istaknuo je kako je Hrvatska trenutačno na samom početku tranzicije što se tiče geotermalnih izvora dodavši da postoji velik potencijal te da bi Hrvatska eventualno mogla koristiti takve izvore energije umjesto fosilnih goriva.

- Ovisno o tome koliko ćemo ulagati u taj sektor toliko ćemo s vremenom tu zamjenu raditi. Mi smo oduševljeni s činjenicom da imamo jedinstveni potencijal, a njega možemo smatrati novom hrvatskom industrijom 21. stoljeća. Iz geotermalnog potencijala možemo proizvoditi električnu energiju kao što je to slučaj u Cigleni kraj Bjelovara te grijati gradove kao što je to ovaj projekt koji se nadam da ćemo uspješno završiti do 2030. godine, poručio je.

- Isto tako možemo taj potencijal koristiti u poljoprivredi za grijanje plastenika u proizvodnji hrane tako da su mogućnosti upotrebne geotermi stvarno multidimenzionalne i nema razloga da ne idemo u tom smjeru te sve više u njih ulažemo tako postupno zamjenjujući sve ono što nam je na fosilnim gorivima suncem, vjetrom i geotermalnim izvorima koji su jedna naša posebnost, istaknuo je.

Što se tiče utjecaja upotrebe geotermalnih izvora energije na cijene koje građani moraju podmiriti za svoju kućanstva Krpan je rekao da će ''ulazni troškovi sasvim sigurno biti manji''.

- Jednom kad se cijeli sustav stavi u pogon i kada napravimo zamjenu fosilnih goriva s geotermalnom energijom onda valja reći da proizvodnje iz geotermi iz ležišta traje na duže vremensko razdoblje te bi, objektivno govoreći, troškovi te proizvodnje trebali biti manji, ustvrdio je.

Projekt istraživanja nafte i plina u Kazahstanu

Krpan se također osvrnuo na projekt koji rade u suradnji s JANAF-om o istraživanju nafte i plina u Kazahstanu rekavši da tamo ''očekuju da će pronaći komercijalne količine nafte''.

- Trenutačno je projekt u fazi da su JANAF i Agencija napravili tvrtku koja se zove Geoenergija koja je s KazMunayGasom, kazahstanskom nacionalnom naftnom kompanijom, napravila operativnu kompaniju koja se zove Shygys, kako se zove i taj blok koji je u vrlo obećavajućem području, okružen naftnim poljima s dobrom infrastrukturom te naftovodima prema Europi i Rusiji, objasnio je.

- Mi smo trenutačno napravili budžet za sljedeću godinu kada ćemo se posvetiti akviziciji koja je nešto što trebamo napraviti prije nego što ćemo locirati bušotinu. Bušenje bi uslijedilo negdje tamo 2028. godine., pojasnio je.

Očekivana kretanja cijene nafte

Što se tiče trenutačne cijene nafte te problema u opskrbi na globalnom tržištu Krpan je rekao kako su u Hrvatskoj cijene, uključujući i maloprodajne cijene, ''na razini prosjeka od prošlog tjedna'' dodavši da trenutačno ne očekuje dramatične promjene.

- Sve ovisi o tome kakva će biti geopolitička situaciju. Ako će se situacija u Hormuzu zaoštravati i nedostajati barela na svjetskom tržištu onda će i rasti cijena jer će se ta roba tražiti

- Naša pozicija je dobra, osobito otkad radi rafinerija nafte u Rijeci s Delayed Coker Unitom, dakle proizvodi puno više dizela nego što je to prethodno bilo moguće 

Krpan je ustvrdio kako će cijene goriva sljedeći tjedan ''ostati na više-manje istom nivou kao i prošli tjedan, plus-minus jedan cent'' naglasivši kako obračunsko razdoblje još uvijek traje do danas u ponoć.

Projekt vrijedan 35 mil. eura trebao bi iskoristiti geotermalni potencijal Hrvatske

Prije sjednice Vlade potpisan je Ugovor o dodjeli nepovratnih sredstava za projekt ulaganja u razvoj geotermalne energije. Projekt je vrijedan više od 35 milijuna eura, od čega je 30 milijuna nepovratno. Predviđena je izrada dodatnih bušotina na područjima Velike Gorice, Osijeka, Vinkovaca i Zaprešića.

Istraživanja pokazuju da građani Velike Gorice među 5 najvećih problema uvijek navode i skupo grijanje. 

- Upravo ovo predstavlja odgovor u nadolazećem periodu odnosno godinama koji će pokrivati više od 60 posto našega dijela stanovništva koji se grije na ovu vrstu energije, istaknuo je gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar.

U Zaprešiću osim za grijanje građana geotermalnu energiju planiraju iskoristiti i u drugim objektima. 

- Omogućit će se i grijanje naših sportskih dvorana, a gradimo novu školu i dvoranu, isto tako i komunalnog poduzeća, vrtića, nove poslovne zone koja se nalazi u neposrednoj blizini u izgradnji, a isto i bazena, objasnio je gradonačelnik Zaprešića Željko Turk. 

Najprije su se napravile proizvodne bušotine, a sada na red dolaze one utisne. 

- Možemo reći da naše ležište tada postoje protočni bojler u kojem kroz proizvodnu bušotinu vodu proizvodimo, koristimo njenu toplinsku energiju, a onda je ohlađenu vraćamo i ponovno je grijemo kroz utisnu bušotinu, pojasnio je proces Marijan Krpan, predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike.  

U Vinkovcima energiju iz geotermalnog izvora planiraju iskoristiti i u poljoprivredi. 

- Imamo u planu napraviti jedan kaskadni sustav gdje bi razliku topline preusmjeravali u poljoprivredu gdje bi naši poljoprivrednici imali mogućnost razvoja visokodohodovne poljoprivredne kulture kroz stakleničku i plasteničku proizvodnju, poručio je gradonačelnik Vinkovaca Josip Romić.

Ovaj obnovljivi izvor energije dobro će doći i Osijeku. 

- Kroz geotermalnu energiju ćemo u budućnosti moći grijati kućanstva, vrtiće, škole, pa čak i klinički bolnički centar u Osijeku, kazao je gradonačelnik Osijeka Ivan Radić. 

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar ističe da je riječ o izvoru energije koji može pomoći i u energetskoj sigurnosti države. 

- Naš geotermalni potencijal nije budućnost - on je stvarnost koju tek trebamo i moramo u potpunosti iskoristiti, rekao je.   

Potencijal je tu, a sljedeći korak je pretvoriti ga u konkretan izvor energije.