Inflacija raste, potrošnja pada – što nas čeka?

Početak ljeta i turističke sezone u Hrvatskoj opet je ubrzalo inflaciju koja je drugi mjesec za redom porasla na 3,7 posto - mjesec ranije iznosila je 3,5 posto. Naime rezultat je to rasta cijena hrane, piće, usluga ali i energenata. 

Što nas čeka tijekom ljeta i kakva su globalna ekonomska kretanja?

Neven Vidaković, ekonomski analitičar i stručnjak za burze rekao je u emisiji "Studio 4" da je brojka 3,7 točna, ali kriva zato što je to način na koji se mjeri inflacija u RH.

- Ako se ta brojka želi usporediti s europskim inflacijama, onda je ona preko 4 posto i to HNB na svojoj stranici objavi kao HICP, a to je harmonizirani indeks. Ovu brojka od 3,7 ne možete usporediti s inflacijom u Njemačkoj, ali harmonizirani indeks znači da su sve mjere inflacije iste i u tom je slučaju nama inflacija preko 4 posto i još više, naglasio je.

Dodaje kako rast inflacije nije neočekivan.

- Za državni proračun to znači nastavak rasta prihoda zbog inflacije, istaknuo je.

Vidaković je rekao kako Hrvatska ima lom u odnosu na nominalnu i realnu potrošnju.

- Do sada se događalo da imate kuglicu sladoleda koja je stajala euro i netko je prodao 10 kuglica. Sljedeće godine se cijena kuglice digla na dva eura, ali je prodano devet kuglica sladoleda. Imate 18 eura prihoda. Onda prodate osam kuglica po tri eura pa su vam prihodi bili 24 eura. Prihodi su eksplodirali, ali realna potrošnja pada i ako mi nastavimo dizati cijene, rast cijena „pojede” realnu potrošnju i prihodi prestaju rasti, pojasnio je Vidaković.

Osvrnuo se i na cijene nekretnina te kazao kako se stanovi grade i cijene rastu, ali je prodaja pala.

- Postaje kategorije koje se prodaju, ali i one koje se uopće ne prodaju. Tržište nekretnina postoji na moru, u određenim segmentima u novogradnji u Zagrebu. Drugi segmenti po prodaji su već pali, naglasio je.

Smatra da su nove mjere glede dizanja kredita zakašnjele, besmislene i u skladu s bankarskim politikama.

- HNB kada ne treba, uvijek nešto radi. HNB je propisao uvjete kreditiranja. To se zove kreditna politika. Po prvi puta u povijesti imamo da HNB provodi monetarno kreditnu politiku. Gdje ste bili zadnjih 25 godina?, zapitao se Vidaković.

Naglašava kako se kreditna politika mogla provoditi oduvijek, ali, kako kaže, netko to nije htio.

- Europska unija je 50 godina prodavala ekonomski rast i prosperitet. Nekoliko godina unazad to ne može prodati i sada prodaje strah. Svatko tko nije duboko integriran u europsku monetarnu uniju želi što više zadržati samostalnost za pripreme za loša buduća vremena. To je npr. slučaj Bugarske, kazao je.

Pojašnjava da kada uđete, kao mala ekonomija, u monetarnu uniju podložnu inflatornim šokovima, vama se restrukturira ekonomija.

- Mi imamo veću inflaciju od Njemačke, Italije, Španjolske, Francuske. Naše sve robe, usluge, proizvodi zbog veće inflacije postaju nekonkurentni. Mi smo to izabrali, a očito ljudi u Bugarskoj to ne žele izabrati. Da EU može pomoći malim otvorenim ekonomijama, onda bi Litva, Latvija i Estonija bile industrijski giganti, a nisu jer uvijek imaju veću inflaciju od velikih ekonomija i zato njihova proizvodnja ne može biti konkurentna, kao što nije ni naša, naglasio je.

Što se tiče odnosa Donalda Trumpa i Elona Muska, Vidaković je kazao kako se Trump preobratio iz poslovnog čovjeka u političara. Musk ima pristup koji je opravdan i rekao je kako se mora ekonomskim mjerama povećati ekonomski rast i rezanjem potrošnje smanjiti državni proračun.

- Trump je rekao kako SAD neće rezati potrošnju, ali će imati ekonomski rast. Tu su se oni posvađali jer Musk želi puno agresivniji ekonomski pristup, naglasio je Vidaković.

Pogledajte više u videu: