Vrhunac sezone donio rast inflacije, evo što kažu stručnjaci

Stopa inflacije u eurozoni zadržala se u kolovozu na 5,3 posto, a Hrvatska se ponovo svrstala uz bok Slovačkoj s najsnažnijim rastom cijena, znatno iznad prosjeka, pokazale su prve procjene Eurostata. 

U kolovozu je godišnja stopa inflacije u eurozoni, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), iznosila 5,3 posto, zadržavši se na srpanjskoj razini, izračunali su statističari. Na mjesečnoj razini cijene su u kolovozu porasle za 0,6 posto, nakon što su u srpnju pale za 0,1 posto.

Cijene energije bile su u kolovozu niže za 3,3 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, nakon 6,1-postotnog pada u srpnju. Svježa hrana poskupjela je za 7,8 posto, nešto blaže nego u srpnju. Neznatno je usporio rast cijena usluga, s 5,6 na 5,5 posto. Kad se isključe cijene hrane i energije, inflacija je u eurozoni u kolovozu 6,2 posto i bila je niža za 0,4-postotna boda nego u srpnju.

Niža stopa temeljne inflacije odražava blaže poskupljenje industrijskih proizvoda i usluga. Mjesečna usporedba pokazuje promjenu trenda u kretanju cijena energije koje su u kolovozu poskočile za 3,2 posto u odnosu na srpanj, kada su se smanjile za 0,2 posto.

'Nesretni kolovoz'

- Zapravo taj nesretni kolovoz je uvijek mjesec u kojem i proizvođači i trgovci žele zaraditi što je više moguće na kupovnoj moći inozemstva. Ujedno su porasle i cijene energenata nešto malo više. Kad se gleda na mjesečnoj razini - zapravo cijene goriva se počinju vraćati prema nekakvim normalnim tržišnim vrijednostima, kaže prof. Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

- Ako pogledamo koje komponente su pridonijele ubrzanju inflacije u kolovozu - riječ je o samo jednoj komponenti a to je energija. Ako zagrebemo iza te komponente u detalje - riječ je o ubrzanju cijena sirove nafte do kojega je došlo zbog smanjenja ponude zemalja članica OPEC-a +, tvrdi direktor Direkcije za ekonomske analize HNB-a Gordi Sušić.

Butković: Neke stvari nisu jasne

Porast inflacije zbog cijena energenata iznenadio je potpredsjednika Vlade Olega Butkovića.

- Neke stvari nisu jasne. Povećanja cijene energenata 'de facto' nije bilo. Cijena plina i struje u Hrvatskoj nije povećana. Nešto je malo u strukturi gorivo išlo gore, međutim mi s držanjem trošarina još uvijek jednim dijelom štitimo cijenu goriva, kazao je dodavši kako je bilo neopravdanog dizanja cijena o čemu će vlada voditi računa kod donošenja novog paketa mjera.

No i cijene hrane i usluge u kolovozu i dalje su visoke o čemu će Vlada voditi računa pri donošenju sljedećeg paketa pomoći. Premijer Andrej Plenković poručio je da dizanje cijena bez odgovarajućeg rasta inputa nije prihvatljivo.

SDP: Oporezivati ekstraprofit

Da su cijene izvan kontrole, slažu se i u SDP-u. Podržavaju nastavak potpora građanima, ali i selektivniji pristup prema poduzetnicima.

- Upravo oni koji su iz ove situacije jako profitirali morali bi biti pod lupom Vlade i s druge strane ono što također Vladi stoji na raspolaganju - to je oporezivanje ekstra profita, kaže član Predsjedništva SDP-a Branko Grčić.

Stručnjaci kažu da bi svi trebali stati na loptu

- Malo bi trebali svi primiriti sebe i prestati praviti dramu od te inflacije pa će nam onda inflatorna očekivanja biti niža i moći ćemo očekivati pad cijena. Ovako se stalno ponašamo kao da će nestati robe s tržišta, da će biti oskudica. Stalno smo u nekom stanju panike - mi sami svojim emotivnim ponašanjem filamo rast cijena i na kraju to platimo nižom realnom vrijednošću naših plaća, tvrdi prof. Marijana Ivanov.

I Gordi Sušić smatra da je porast cijena u kolovozu i ubrzanje inflacije - privremenog karaktera odnosno da će se u nastavku godine inflacija nastaviti usporavati. U HNB-u očekuju da će prosječna stopa inflacije ove godine iznositi 8 posto dok bi se u 2024. trebala spustiti na 4 posto. 

Hrvatska i dalje u samom vrhu

Slovačka je i u kolovozu bilježila najsnažniji rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini, za 9,6 posto. Slijedi Hrvatska sa stopom inflacije u kolovozu, mjerenom HICP-om, od 8,5 posto. U srpnju iznosila je osam posto.

Indeks potrošačkih cijena Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuje pak da su u kolovozu porasle za 7,8 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec.

Baltičke zemlje mjesecima su bilježile najviše stope inflacije, ali rast cijena u međuvremenu je usporio pa se tako Litva, zemlja u skupini s najvišoj stopom inflacije, od 6,4 posto u kolovozu, izjednačila s Njemačkom. U Austriji poskupljenja su bila veća, dosegnuvši 7,6 posto.

Najblaži rast cijena bilježile su Belgija i Španjolska, od po 2,4 posto. Slijedi Cipar s tri posto.