Međugodišnja stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena u rujnu je iznosila 4,7 posto, a u odnosu na kolovoz te cijene porasle su za 0,9 posto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS) u svojoj prvoj procjeni.
02.10.2026.
Zadnja izmjena 16:08
Autor: V.G./HRT/Hina
Međugodišnja stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena u rujnu je iznosila 4,7 posto, a u odnosu na kolovoz te cijene porasle su za 0,9 posto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS) u svojoj prvoj procjeni.
To je ubrzanje međugodišnje stope inflacije u odnosu na kolovoz, kada je iznosila 4,2 posto, za 0,5 postotnih bodova. U odnosu na međugodišnju inflaciju u srpnju, stopa za rujan veća je za 0,8, a u odnosu na lipanj za 0,2 postotna boda.
Na rast inflacije u rujnu najviše je utjecao rast cijena energije.
Naime, promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), energija je na godišnjoj razini u rujnu poskupjela za 20,5 posto, usluge 7,6 posto, a hrana, piće i duhan za 0,2 posto, dok su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, pojeftinili za 1,4 posto.
Na mjesečnoj razini, industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije u rujnu su bili skuplji nego u kolovozu za 2,8 posto te energija, za 2,7 posto, dok su usluge pojeftinile za 0,7, a hrana, piće i duhan za 0,2, posto.
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u rujnu 2026. u odnosu na rujan 2025. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 4,3 posto, a u odnosu na kolovoz 2026. u prosjeku su ostale na istoj razini.
Podaci o prvoj procjeni za harmonizirani indeks potrošačkih cijena u europodručju za rujan 2026. dostupni su na Eurostatovim internetskim stranicama. Ti podaci pokazuju da Hrvatska više nije u skupini zemalja eurozone s najvećom inflacijom, jer veću stopu od njezine imaju Belgija, Bugarska, Grčka, Španjolska, Cipar, Litva i Luksemburg.
Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena za rujan 2026. prema klasifikaciji ECOICOP, verzija 2, objavljuju se 15. listopada.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić izjavio je u petak, komentiravši rujansko daljnje ubrzavanje inflacije, da pozitivnu vijest predstavlja stagnacija cijena hrane, no i da se, ako ne dođe do smirivanja situacije na Bliskom istoku, visoke stope inflacije mogu očekivati i u idućim mjesecima.
- Pozitivna vijest, u okviru ove negativne, je činjenica da je u segmentu hrane i pića zabilježena stagnacija cijena. Ono što "vuče" inflaciju, kao i proteklih mjeseci, sada čak i nešto znatnije, jest energija, izjavio je Ćorić na konferenciji za novinare u Ministarstvu financija.
Naime, inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena u rujnu je iznosila 4,7 posto u odnosu na rujan 2025., pokazale su prve procjene Državnog zavoda za statistiku (DZS), te je ubrzala u odnosu na kolovoz kada je na godišnjoj razini iznosila 4,2 posto. U odnosu na kolovoz 2026., to jest na mjesečnoj razini, inflacija je u rujnu porasla 0,9 posto.
Od pojedinih glavnih komponenti indeksa potrošačkih cijena, najviše su na godišnjoj razini porasle cijene energije - za 20,5 posto, a osjetno su porasle i cijene usluga, 7,6 posto. S druge strane, cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije u rujnu su pale za 1,4 posto, dok su potrošačke cijene u kategoriji hrane, pića i duhana na godišnjoj razini porasle za blagih 0,2 posto.
Prema Ćorićevim riječima, procjenjuje se da u segmentu hrane, pića i duhana nije došlo do rasta cijena hrane, nego zapravo samo duhana, s obzirom na povećanje trošarina od početka ove godine.
No izjavio je da se visoke stope inflacije kao u rujnu mogu očekivati i u idućim mjesecima, ako ne dođe do smirivanja tenzija na Bliskom istoku, pa posljedično i pada cijena nafte na svjetskim tržištima. Veseli činjenica, dodao je, da je u proteklim danima povećana količina nafte koja prolazi Hormuškim tjesnacem.
I dalje ostaje pri tvrdnji da će inflacija u Hrvatskoj od početka iduće godine doći na razinu prosjeka eurozone i EU-a, dok bi rast hrvatskog gospodarstva trebao i dalje biti znatno veći od njihovih prosjeka.
Odgovarajući na pitanje novinarke, Ćorić je rekao da usluge i dalje drže relativno visoku stopu porasta cijena u odnosu na isti lanjski mjesec, no i ocijenio da je, za razliku od lani, to dijelom i zbog efekta "prelijevanja" rasta cijena energije.
Prema njegovim riječima, iako se cijene naftnih derivata i općenito energenata ne može u potpunosti isključiti ni iz jedne cijene u gospodarstvu, razlog za optimizam je to što "prelijevanje" cijena energije u druge segmente nije bilo znatnije.
Po njegovoj ocjeni, to je i zbog Vladinih intervencija u cijene struje, plina i goriva.
- Bez tih intervencija naše bi gospodarstvo osjetilo znatno veće stope inflacije, ustvrdio je Ćorić te pritom iznio izračun da bi bez Vladinih mjera trenutačna stopa inflacije na godišnjoj razini iznosila oko sedam posto.
Nije se složio da zbog inflacije svjedočimo padu kupovne moći - dapače, jer osobna potrošnja raste, a i rast plaća je u duljem razdoblju bio veći od inflacije.
Ustvrdio je i da je na smirivanje barem dijela cijena zasigurno utjecala i Vladina najava poreza na prekomjerne marže.
- Držim da je i to itekako imalo prije svega psihološki, a onda i svaki drugi učinak, istaknuo je Ćorić.
Dodao je da je taj "preventivni porezni oblik" najavljen u svibnju, a njegovi obveznici iduće godine će biti oni koji nisu iskoristili ovo razdoblje da smanje marže i izbjegnu njegovo plaćanje.
Na pitanje o daljnjim Vladinim mjerama u pogledu cijena goriva, podsjetio je da je Europska komisija Vladi odobrila zadiranje u europski dio trošarine, pa tu postoji još određeni manevarski prostor za zauzdavanje mogućih cjenovnih šokova u idućem razdoblju.
No, s obzirom da su prihodi od trošarina značajni za državni proračun, nada se da do toga neće doći.
Odgovarajući na pitanje novinarke, odbacio je raniju ideju jednodnevnog formiranja cijena goriva, no rekavši da je tu riječ o razmatranjima i analizama na razini Ministarstva gospodarstva, za što je onda najbolja adresa resorni ministar Ante Šušnjar.
Od njega je dobio informaciju da se od sljedećeg tjedna može očekivati pad cijena benzina i dizela, a danas će se znati koliko će to točno iznositi.
Ćorić je izjavio i da bi trebalo doći do rasta minimalne plaće za 2027. godinu, kako rast inflacije ne bi utjecao na pad životnog standarda onih koji "minimalac" primaju, a za idući tjedan je najavio i predstavljanje rebalansa proračuna.
Odgovarajući na pitanja novinara na konferenciji za medije u Ministarstvu financija, Ćorić je rekao da će Vlada do kraja mjeseca donijeti odluku o visini minimalne plaće za iduću godinu, dodavši da će taj iznos ovisiti i o rezultatima još nekih analiza.
- Uvjeti koje smo imali priliku doživjeti u ekonomiji u proteklih godinu dana idu za tim da bi trebalo doći do povećanja minimalca (...) Koliko, to ostavimo za kraj mjeseca, izjavio je Ćorić.
Najavu povećanja minimalne plaće je obrazložio inflacijom koja bi u ovoj godini mogla biti iznad četiri posto. "S obzirom na tu činjenicu, ljudi koji u Hrvatskoj primaju minimalnu plaću zaslužuju da ta plaća bude korigirana, kako ne bi došlo do značajnijeg pada njihovog životnog standarda", istaknuo je Ćorić na konferenciji za medije održanoj u povodu prve DZS-ove procjene kretanja inflacije u rujnu.
Naime, Vlada uredbom propisuje visinu minimalne plaće najkasnije do 31. listopada tekuće godine za iduću godinu.
Ćorić je najavio i da će idući tjedan na sjednici Vlade biti predstavljen rebalans proračuna za ovu godinu.
Upitan može li potvrditi neslužbenu informaciju da će umirovljenici dobiti godišnji dodatak od osam eura po godini staža, rekao je da s tom informacijom nije upoznat.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora