Inflacija u veljači iznosila 4,1 posto

Stopa inflacije u Hrvatskoj mjerena indeksom potrošačkih cijena u veljači je iznosila 4,1 posto na godišnjoj razini, objavio je u petak Državni zavod za statistiku (DZS), što je isto kao i u siječnju, čime je prekinut višemjesečni trend usporavanja inflacije na godišnjoj razini.

DZS je objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojoj je u veljači 2024. stopa inflacije iznosila 4,1 posto u odnosu na veljaču 2023. godine, dok je u odnosu na prethodni mjesec, to jest siječanj ove godine, porasla za 0,2 posto.

Tako je prekinut višemjesečni trend usporavanja inflacije na godišnjoj razini, s obzirom da je u siječnju 2024. inflacija na godišnjoj razini također iznosila 4,1 posto.

Promatrano prema glavnim komponentama indeksa, procijenjena godišnja stopa inflacije za skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan iznosila je 5,5 posto, za usluge 6,4 posto, industrijske neprehrambene proizvode bez energije 2,5 posto, a energiju 0,4 posto, navedeno je u priopćenju DZS-a.

Na mjesečnoj razini, u odnosu na siječanj 2024., u komponenti energije cijene su porasle za 1,5 posto, a usluga za 0,5 posto Istodobno, prema prvoj procjeni, cijene hrane, pića i duhana su pale za 0,4 posto, a industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije za 0,2 posto.

DZS je najavio da će konačne podatke o indeksu potrošačkih cijena u veljači prema klasifikaciji ECOICOP (klasifikacija individualne potrošnje prema namjeni - European Classification of Individual Consumption according to Purpose) objaviti 15. ožujka.

Eurostat: Inflacija u Hrvatskoj u veljači 4,8 posto, najviša u eurozoni

Prema prvoj procjeni koju je danas objavio Eurostat, godišnja stopa inflacije u veljači mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u Hrvatskoj je iznosila 4,8 posto, dok je na mjesečnoj razini, u odnosu na siječanj 2024., porasla za 0,3 posto.

I prema tim podacima inflacija se u veljači na godišnjoj razini zadržala na siječanjskoj razini, kada je također iznosila 4,8 posto.

U cijeloj eurozoni prosječna godišnja stopa inflacije u veljači je iznosila 2,6 posto, a najvišu stopu inflacije je zabilježila upravo Hrvatska.

Habijan: Konzistentna politika vlade pokazuje svoje rezultate

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan, komentirajući najnovije podatke o kretanju inflacije u Hrvatskoj, kao pozitivno je istaknuo to da je na mjesečnoj razini, to jest u odnosu na siječanj ove godine, inflacija rasla po višim stopama u 13 članica europodručja.

- U Ministarstvu i Vladi smatramo da sve one mjere Vlade i njena konzistentna politika apsolutno pokazuju svoje rezultate, izjavio je Habijan na konferenciji za medije u Banskim dvorima. Ovo je već 15. mjesec zaredom da stopa inflacije u Republici Hrvatskoj pada. Ako gledamo ovu stopu od 4,1%, dakle za veljaču ove godine, ona je zapravo najniža stopa od listopada 2021. godine, rekao je ministar gospodarstva Damir Habijan.

Na konstataciju novinarke da Hrvatska na godišnjoj razini u veljači ima najvišu inflaciju u cijeloj eurozoni, Habijan je odgovorio da je "jedno eurozona, a drugo su članice Europske unije".

- Kada komentiramo podatke, nije dobro da samo uzimamo europodručje, već treba uzeti sve zemlje EU-a", ustvrdio je. 

Nije konkretno odgovorio na pitanje zašto je inflacija u Hrvatskoj 70 posto viša od godišnjeg prosjeka eurozone, već se referirao na podatke iz aplikacije o kretanju cijena koju je oformilo njegovo ministarstvo.

- Kada se usporede cijene koje su se tri trgovačka lanca obavezale dostavljati, cijene proizvoda u osnovnoj potrošačkoj košarici, ovisno o lancu, su pale od 3,38 do 8,6 posto u odnosu na kraj 2022. godine, izvijestio je Habijan.

S obzirom da su u veljači na mjesečnoj razini cijene energije porasle za 1,5 posto, Habijan je podsjetio da su u posljednjih mjesec dana cijene naftnih derivata rasle u dva navrata. Međutim, istaknuo je da je zahvaljujući mjerama Vlade prosječna cijena punjenja spremnika osobnog automobila od 50 litara niža za šest do sedam eura.

- Vlada će kao i do sada voditi računa da inflatorni udar na građane i gospodarstvo bude što manji, kada govorimo i o razdoblju nakon 1. travnja ove godine", poručio je ministar.

Cijene hrane na mjesečnoj razini padaju, na godišnjoj rastu. Svako povećanje koeficijenata i plaće dobro dođe, kažu sindikati, no teško je hvatati korak s inflacijom.

- Kad pitate ekonomiste, jedni govore jednu varijantu, drugi govore drugu varijantu, ali čuli ste sad i od predsjednika da u tom dijelu da je rast plaće ipak veći nego što je rast inflacije, kaže Ankica Prašnjak, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara

Grmoja: Potrebno je maknuti ovu vlast

Saborski zastupnik Mosta Nikola Grmoja ustvrdio je da se sada pokazuje da nisu točne tvrdnje ministra gospodarstva Damira Habijana da su plaće rasle više od cijena.

- Dakle svi vidimo da nije tako. Inflacija je pojela i plaće, posebno je pojela mirovine, a na osnovu te inflacije je napunjena državna blagajna, rekao je Grmoja, dodavši da premijer Andrej Plenković sada "kao nešto daje, a daje ono što je već narodu preko inflacije uzeo".

- Mi smo upozoravali da ovo nije dobar trenutak za uvođenje eura, to se pokazalo točnim, ali nažalost od toga da smo mi bili u pravu, hrvatski građani nemaju ništa. Potrebno je maknuti ovu vlast, zaključio je Grmoja.

Saborski zastupnik Davorko Vidović (Socijaldemokrati) smatra da se to što u Hrvatskoj nema pada inflacije za razliku od eurozone može dovesti u vezu s rastom plaća.

- I da očigledno, indeksacija i jest na neki način mehanizam koji otežava da se inflacija spušta do razine koja je sada u ovom trenutku u Europi dosta niža nego u Hrvatskoj, zaključio je.

Grčić: Inflacija u Hrvatskoj sporije pada jer imamo strukturnih problema

SDP-ov saborski zastupnik Branko Grčić rekao je da inflacija u Hrvatskoj pada sporije nego u eurozoni jer imamo ozbiljnih strukturnih problema i jer "rastemo na nekvalitetan način".

- Imamo ozbiljnih strukturnih problema. Rastemo, ali na jedan nedovoljno kvalitetan način, jer su nam jedini izvori rasta pumpanje javnih investicija kroz EU fondove i s druge strane pumpanjem osobne potrošnje koja je ključni razlog rasta, rekao je Grčić u izjavi novinarima u Hrvatskom saboru.

Grčić kaže da zabrinjava ustrajni pad i stagnacija industrijske proizvodnje u Hrvatskoj i posebno izvoza koji je u prošlom kvartalu pao preko 20 posto.

- I to su ti ključni strukturni problemi koji onda proizvode određene efekte i na rast cijena. Onaj efekt koji smo imali u startu, a koji je bio uvjetovan rastom cijena energije je nestao, ali su se zadržali neki drugi učinci, prije svega i pumpanje marži i ove strukturne slabosti koje sada jako dolaze do izražaja", komentirao je.

Procjena HNB-a: Prosječna godišnja stopa inflacije ove bi godine mogla usporiti na 3,5%

Kojim će se tempom inflacija smirivati prema ciljanih dva posto, ovisit će o nizu inozemnih, ali i domaćih rizika, kažu u HNB-u.

- Prvenstveni rizik za to je povećanje plaća na snažnome tržištu rada koje bi moglo podržati prvenstveno ono što zovemo domaćom komponentom inflacije, odnosno osobito inflacijom u sektoru usluge, kaže Boris Vujčić, guverener HNB-a.

Nakon prošlogodišnjih 8,4 posto, u HNB-u procjenjuju da bi prosječna godišnja stopa inflacije ove godine mogla usporiti na 3,5 posto.