Gažić za HRT o državnim obveznicama: Interes velik, najmanje rizično ulaganje

Za dva dana počinje upis državnih obveznica. Danas je objavljen javni poziv i traje do 1. ožujka. Kamatna stopa bit će minimalno 3,25%. O tome je u središnjem Dnevniku HTV-a govorila predsjednica uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić.

Puno interesa oko državnih obveznica

- Jako smo uzbuđeni i sretni što se ovo događa, ima puno interesa, ljudi nas zovu, izjavila je predsjednica uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić nakon što je danas objavljen poziv u kojem je bilo više detalja oko upisa.

- U financijama imaju manje i više rizična ulaganja. Ulaganje u državne obveznice, osobito one koje imaju investicijski rejting kao Hrvatska BBB+ je definitno među najmanje rizičnim ulaganjima. Investitori ako to uspoređuju s drugim klasama imovine kao što su dionice, nekretnine i depoziti zasigurno mogu reći da je ovo najmanje rizična klasa imovine, objasnila je Gažić.

Ako bi se netko odlučio na prodaju državnih obveznica prije isteka roka od dvije godine potencijalni gubici ovise događanjima na tržištu, primjerice o kretanju kamatnih stopa u okruženju.

- Međutim, preporuka je, a ovo su relativno kratkoročne obveznice, da se one drže do dospijeća. Ako iznimno investitori, odnosno naši građani, moraju prodati obveznice ranije oni će to moći napraviti putem Zagrebačke burze. Mi smatramo da će biti dovoljan broj ulagatelj i dovoljno likvidnosti da taj eventualni gubitak nominalne vrijednosti bude stvarno minimalan, naglasila je Gažić.

Utjecaj inflacije na državne obveznice

S obzirom na interes i mrežu banaka koja je pripremljena Gažić očekuje da će zaživjeti sekundarno trgovanje državnim obveznicama.

- Imamo mrežu od šest banaka s negdje oko 500 poslovnica, kao i digitalne kanale, i mislim da će biti značajan broj investitora. Već ako imate nekoliko tisuća investitora likvidnost je vrlo izgledna. Mi se nadamo da će netko postati "market-maker" odnosno održavatelj tržišta i likvidnost se stvarno i očekuje, objasnila je.

Komentirala je i utjecaj inflacije na stanje s obveznicama.

- Inflacija je po ekonomskoj teoriji ono što određuje kamatne stope. Međutim mi smo u jednom vrlo neobičnom razdoblju, a to je razdoblje vrlo visoke inflacije na koju mi nismo naviknuli u prošlom desetljeću ili više te moramo uzeti u obzir da ovdje država računa na 35 milijardi eura štednje koja je evidentirana u bankama i na kamatne stope na tu štednju koje su zaista minimalne - do 0,2% ili do 0,5%. Prema tome ljudi koji imaju gotovine, koji imaju depozite u bankama oni na ovaj način, bez obzira na to što je kamatna stopa najniža 3,25% a nadamo se i veća, oni će na neki način očuvati vrijednost svojeg ulaganja, a inflacija nema direktni utjecaj na to očuvanje vrijednosti, istaknula je Gažić.

Što ako interes građana bude veći od planirane vrijednosti izdanja jedne milijarde eura

- U dokumentu ponude i današnjem javnom pozivu se kaže da to izdanje može biti manje od milijardu eura ako interes građana bude manji. A može biti i veće od milijarde eura. To će ovisiti o interesu. Prvo će se prikupljati interes građana i ovisno o tome ostatak će se dati na raspolaganje za upis institucionalnim investitorima. S obzirom na to koju štednju imamo, s obzirom na to da imamo i mirovinske i investicijske fondove koji će po ovim prinosima sigurno biti zainteresirani za upis iskreno očekujem da će biti veći interes od milijardu eura. U tom slučaju primjenjuju se pravila alokacije, odnosno agenti izdanja će potencijalno smanjiti indikaciju svakog građanina. Ako je građanin inicirao 1000 eura i bude puno veći interes nego što je država predvidjela za ovo izdanje alikvotno će se smanjiti taj iznos i ti novci će ljudima biti vraćeni. Prema tome oni će dobiti onoliko koliko po toj alokaciji njima pripada, objasnila je Gažić.