09:02 / 17.02.2022.

Autor: Studio4/IMS/HRT/J.L.

Japunčić: Eura se ne treba bojati

Ekonomski analitičar Hrvoje Japunčić

Ekonomski analitičar Hrvoje Japunčić

Foto: HTV / HRT

Vlada je predstavila paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata vrijedan 4,8 mlrd. kuna. Počet će se primjenjivati od 1. travnja jer će u sustavu PDV-a biti potrebne i zakonske mjere. Ekonomski analitičar Hrvoje Japunčić rekao je u Studiju 4 da je u protekle dvije godine Vlada djelovala s nizom mjera, odluka i aktivnosti za snižavanje utjecaja i okolnosti ovih društvenih i pandemijskih okvira iz života i poslovnih okruženja, znatno više nego 2008. i 2009. 

Japunčić pozdravlja ukupnost svih mjera, no nekoliko segmenata, kaže, trebalo je sveobuhvatnije obuhvatiti, npr. račune za struju i plin za pravne osobe. 

Smatra da bi bilo svrsishodno da se napravio i niz mjera koja se tiče sjetve, umjetnih gnojiva koja su vrlo poskupjela. 

- Za fizičke osobe su sve mjere korisne, ali u segmentu pravnih osoba postojalo je još potreba i mogućnosti. Plin koristi dio Hrvatske, dok će u dijelu poput Dalmacije koja ne koristi plin računi za električnu energiju biti značajni, kazao je.

Dodaje i, da se išlo i s većim setom mjera, sve bi se kroz gospodarske aktivnosti vratilo u proračun tijekom godine.

Smanjenje PDV-a 

- Što se tiče PDV-a, dio inflacijskih pritisaka su bilo proizvođači bilo trgovci već ugradili proteklih mjeseci, ali taj su segment oni koji donose i kreiraju fiskalne politike pokušali obuhvatiti od 1. travnja, dodaje.

Na pitanje otkud novac, odgovara da, ako zbog znatnog povećanja cijena dolazi do smanjenja potrošnje, smanjuje se i priljev od PDV-a u proračun. Ako se djeluje proaktivno, pri čemu se omogućava održavanje ili povećanje potrošnje, priljev će biti na istim ili višim razinama. 

Zalaže se za uspostavu transparentnog sustava na javno dostupnim izvorima informacija - da se od Nove godine prikaže set proizvoda kako bi se popratilo kako se trgovci ponašaju u slučaju stupanja na snagu snižavanja PDV-a. 

- To bi bila izvrsna priprema i za drugu polovicu godine kada će vjerojatno doći do procesa konačnog uvođenja eura kao valute, kazao je. 

Cilj bi, kaže, trebao biti, da proizvođači budu što manje opterećeni, a u odnosu na potrošače da se taj dio segmenta cijena ne prelijeva u daljnji porast inflacije. Smatra da ćemo biti svjedoci u ljetnom vremenu da će doći do trendova snižavanja inflacije na europskoj i svjetskoj razini, normalizacijom logističko-distribucijskih kanala. 

Normalizacija stanja


- Na ljeto će biti sa strane energetskih postulata, osobito na razini Europe, doći do određenih aktivnosti koji će omogućiti da će na jesen cijene energije imati različite trendove nego do sada, predviđa. 

Osobno polazi od toga da je kompletan inflacijski pritisak posljedica nedostataka ponudbene strane uzrokovane pandemijskih okvirima poslovanja i života. 

- Pandemijski okvir, vjerujem, omogućavat će normalizaciju i širenjem ponude klijenti će imati alternativu, ali i mogućnosti su znatno šire nego prije 5, 10 godina. Prošle je godine EK predstavila provedbene akte vezane uz zelenu tranziciju, koja utječe na energetiku, a koja znatno utječe na inflaciju, rekao je.

Vjeruje da će set mjera pomoći, a dugoročna pomoć umirovljenicima bila bi povećanje broja zaposlenih u RH. 

Rebalans proračuna

- Teško je špekulirati, kada će doći do  proračuna, ali 3. kvartal je najbitniji zbog turističke sezone, i ne očekujem nikakve posebne aktivnosti prije jesenskog dijela. 

Poslodavci koji se bave uslugama, trgovinom, pokušavaju povećanje inputa cijena prebaciti na krajnjeg potrošača, no ekonomska je zakonitost da ako dolazi do povećanja cijena, klijent može smanjiti potrošnju i na kraju nitko ne profitira. 

- Moramo napraviti sve moguće da se počnemo podizati sa zadnjih mjesta na kojem smo po mnogim pokazateljima EU-a.

Uvođenje eura

- Da nismo u pandemijskim okvirima, uvođenje eura omogućilo bi snižavanje općeg kreditnog rizika i RH i pravnih osoba, to bi dotaknulo i uvjete kreditiranja za fizičke osobe, što bi omogućilo dodatno snižavanje uvjeta financiranja, a s druge strane, širi se spektar mogućnosti u vezi pribavljanja financiranja s tržišta drugih zemalja koje imaju euro, nestat će troškovi konverzije. 

Naglašava da su prinosi na štednju u euru proteklih godina bili niski, ali svi ostali segmenti koji omogućavaju jedinstvenost valute su omogućavali komparativne prednosti i pluseve.

- Mi smo u procesu prilagodbe vezane uz pandemijski okvir. Na razini Europe i Europske centralne banke su vrlo aktivni razgovori i diskusije o ukupnosti Maastriških kriterija. S druge stane, bi li dodatnih 6 mjeseci i godina dana prilagodbe išta omogućilo, teško je špekulirati. Sa stanovišta potrošača bilo bi potrebno i svrsishodno imati što veću transparentnost praćenja cijena, kaže Japunčić. 

- Eura se ne treba bojati, Europa je društveno i ekonomski jedna od velesila, sve članice koje će htjeti biti u EU-u djelovat će na način još veće povezanosti i stvarati još bolje uvjete života, zaključio je. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!