Staničić: Dosadašnji turistički promet je u skladu s našim očekivanjima

Ima li smisla povećanje cijena u turizmu bez povećanja kvalitete ponude? Može li nam se to obiti o glavu – ugroziti sezonu o čijoj uspješnosti itekako ovisi BDP? Je li došlo do usporavanja rezervacija? Može li ulazak u eurozonu i Schengenski prostor samo po sebi biti jamstvo da će još više turista birati Hrvatsku kao destinaciju za godišnji odmor? Konkurencija na Mediteranu vrlo je jaka – vodi se borba za svakoga gosta. 

Na ta i brojna druga pitanja u emisiji Otvoreno, urednika i voditelja Branka Nađvinskog, odgovore su pokušali dati gosti: Josipa Jutt Ferlan, direktorica klaster Hiltonovih hotela, predsjednica Udruženja hotelijera pri HGK; Kristijan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice; Stanislav Briškoski, predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Istarske županije, član Vijeća HTZ-a te Barbara Marković, predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja.

Kristijan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, kaže kako prema podacima eVisitora nismo podbacili.

- Prema podacima eVisitora mi smo do sada ostvarili, od početka godine pa do današnjih dana, 26 milijuna noćenja i gotovo 6,5 milijuna dolazaka. Kad to uspoređujemo s prošlom godinom, bolji smo za 10 odnosno 15% u dolascima i noćenjima i na razini smo dolazaka 2019. koja je bila po tim brojkama rekordna, a bolji smo 3% u noćenjima na današnji dan u odnosu na isto razdoblje iz 2019. godine. Dakle, situacija je više nego dobra. Dosadašnji turistički promet je u skladu s našim očekivanjima. Stanje na glavnim emitivnim tržištima je stabilno. Bilježimo rast gotovo sa svih tržišta koja su najvažnija za hrvatski turistički promet: Njemačke, Austrije, Italije, Slovenije, Poljske, gdje bilježimo i rast čak od 20% u ovoj godini. Ja vjerujem da će takav trend se nastaviti i u nastavku glavne turističke sezone, dakle u srpnju i kolovozu, kaže Staničić.

Objasnio je i odakle priča o lipanjskoj rupi i o usporavanju bookinga. 

- Kad gledamo pojedinačno samo mjesec lipanj, on je imao određene oscilacije u prvoj, drugoj i sada u trećoj dekadi. U prvoj dekadi smo bili bolji od prošle godine, u drugoj dekadi nešto malo slabiji, u trećoj smo opet nadoknadili te brojke i po sadašnjoj situaciji, kad gledamo samo lipanj, možemo očekivati da će on biti na razini prošlogodišnjih brojki. Ovdje treba istaknuti možda nedostatak dijela gostiju iz Njemačke i skandinavskih zemalja, ali to nije neočekivano s obzirom na činjenicu da smo imali i drugačiji raspored blagdana i onih vjerskih, a i početka školskih praznika u nekim našim emitivnim tržištima, odnosno zemljama. To je također bio svojevrsni utjecaj na dosadašnji tijek turističke godine, odnosno sam lipanj. Ali pričekat ćemo kraj godine, turistička godina traje 12 mjeseci, ovo je jedno prolazno vrijeme koje je jako dobro. Mislim da zaista nema razloga za zabrinutost, mi pratimo situaciju svaki dan, komuniciramo i sa sektorom i s konkurentskim zemljama i vjerujem da će na kraju biti sve ok, poručio je Staničić.

Josipa Jutt Ferlan, direktorica klaster Hiltonovih hotela i predsjednica Udruženja hotelijera pri HGK, kaže kako smatra da je ovo dobra turistička godina.

- Ne možemo reći da njemačkih turista sad nema. Međutim, moramo isto tako biti svjesni da je Njemačka jedno od zaista bitnih emitivnih tržišta što se tiče hrvatskog ljetnog turizma. Međutim, Hrvatska je izuzetno atraktivna zemlja i američkom tržištu i skandinavskom tržištu i tržištu Velike Britanije, pa i ostalim zemljama zapadne, ali nemojmo zanemariti istočnu Europu. Čini se da se možda dogodio neki poremećaj, odnosno da smo mi na krilima oporavka od COVID-a, razmišljali da će sad sve paralelno krenuti, sad ćemo mi biti u punoj snazi. Ja i dalje mislim da je ovo dobra godina. Ne zato što ja to mislim, nego zato što to jednostavno pokazuju i neki pokazatelji koji su nama hotelijerima izuzetno bitni. A to je da se možda i promijenila struktura gostiju, da smo konačno možda počeli dobivati i one malo bolje goste. E sad, jesmo li u svim destinacijama i u svim hotelima spremni za takve goste? Možemo li ponuditi onu uslugu koju su oni spremni platiti? Tako da mislim da smo na jednom dobrom putu da kvalitetno malo sagledamo naš turizam, da ne pričamo uvijek u šestom mjesecu u Otvorenom turističkoj sezoni, nego je možda vrijeme da stvarno shvatimo da imamo zaista turističku godinu, jer Hrvatska prvenstveno živi od turizma cijelu godinu i postoje destinacije koje su perjanice upravo takvog poslovanja. Mislim da je vrijeme da počinjemo s njim upravljati, rekla je Jutt Ferlan.

Otkrila je kako produžiti turističku sezonu, kako zapravo ravnomjerno rasporediti goste.

- Nikad nema čarobne formule. Međutim, mi zaista imamo destinacije koje rade cijelu godinu. To je Zagreb, to je Dubrovnik, to je Opatija, to je naša Istra, pa i dobar dio Dalmacije, nemojmo to zaboraviti. Mi možda jesmo u ovom periodu godine fokusirani na cijelu našu obalu. Ali zaista jedan dobar dio naše obale više ne zatvara hotele nakon sezone, nego i radi i ostatak godine. Tada, u tom periodu godine, dolaze nama najkvalitetniji gosti. To moramo isto tako biti svjesni i te goste ne smijemo zanemariti. Što se tiče ljetne sezone, odnosno što se tiče ovog ljetnog dijela turizma, ja moram reći da smo ove godine se prvi puta susreli s oporavkom avioprometa. Prošle godine, ako se sjećate, još uvijek nije bio tako jak oporavak avioprometa. Pričalo se da će se aviopromet tek '24. i '25. oporaviti. I ove godine se on ipak nešto uspio vratiti, u određenim gradovima Europe su počeli letjeti letovi na neke, možda isto tako atraktivne destinacije, pa onda naravno da je samim time jedan dio gostiju možda otišao i na te druge destinacije. To nije ništa neobično. Hrvatska kao jedna zemlja koja nije pretjerano velika, kad pogledate naše konkurentske zemlje na Mediteranu, Hrvatska je jedna od manjih, i mislim da je to naša prednost jer mi možemo početi birati kakvu vrstu turizma želimo razvijati, rekla je Jutt Ferlan.

Barbara Marković, predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja, kaže kako je, unatoč nekim 'rupama', 'konačno počeo turizam u našem gradu'.

- Ja moram reći u ime obiteljskog smještaja da je konačno počeo turizam u našem gradu. Međutim mjesec lipanj doista je imao dosta rupa, ali ne referiram se samo na mjesec lipanj, nego gledamo i prethodna dva mjeseca, kao i referentnu 2019. godinu, kad smo i u četvrtom, petom mjesecu jako dobro radili, bez obzira na manje rupe, ali smo svakako jako dobro radili. Međutim, sad se javljaju ti gapovi i radi činjenice da se pojavilo i novih dosta smještajnih jedinica. Evo čisto referentno u odnosu na prošlu godinu, na području Splita, Solina i Šolte imamo 700 novih smještajnih jedinica. Ne zaboravimo da u šestom mjesecu masa ljudi svoje stambene jedinice prenamjenjuje u smještajne jedinice, pa ih nude kao turističke usluge. Dakle, pojavljuju se i oni na tržištu. Dakle, sve to treba popuniti. U toliko su brojke malo čudne što se tiče obiteljskog smještaja. Međutim, ono što ja znam osobno iz moga iskustva, da 2019. godine sam ja počela raditi krajem trećeg mjeseca, odnosno početkom četvrtog, i radili smo jako uspješno do kraja desetog mjeseca. Mislim da će nam ta referentna 2019. godina biti još dugo referentna, ustvrdila je Marković.

Kaže kako rezervacije za posezonu malo kasne.

- I inače se ta posezona malo kasnije puni, to obično bude tijekom sedmog mjeseca, ali očekujem da sad kroz neki desetak, petnaest dana bi trebali biti prvi pokazatelji hoćemo li raditi dobro i u desetom mjesecu. Ja sam očekivala već neke rezervacije da će biti postojeće, međutim moram priznati da se malo teže puni taj deveti mjesec. Dijelom i što na ovom području iz kojeg ja dolazim je nedostatak sadržaja, tako da se stalno vraćamo na to famozno pitanje. Nekada i kiša može biti lijepa kad imate kvalitetan sadržaj u destinaciji, ističe. 

Stanislav Briškoski, predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Istarske županije, smatra da su postojale rupe u bookingu, ali da nema nikakvog straha jer smo mi "stabilna destinacija".

-  Mi se iskreno ne moramo brinuti jer je naš početak turističke sezone bio vrlo aktivan. Vidite sami da već u najavi, dva dana prije, počinju milijunska noćenja, tako da ne moramo se brinuti o tome, a i moramo biti svjesni da nekad nam se i ne preklapaju datumi godišnjih odmora kod naših emitivnih tržišta. Nekad nam naši Nijemci kreću u 15. pa onda od 1. srpnja kreću nam Holanđani. Tako da te rupe nisu ništa novo. Rupe su postojale, rupice su bile, tako da samo je nama bitna stvar kako ćemo to izdržati i kako ćemo to gurati kroz naš turizam. Ali mislim da nema nikakvog straha jer mi smo stabilni, stabilna smo destinacija i turizam ovdje može ići svaki dan bolje, rekao je Briškoski.

Smatra da nismo preskupi. 

- Pa gledajte, ne bih  se baš složio da smo preskupi. Mi moramo biti svjesni da kvaliteta mora pratiti svoju cijenu. Jer ako gost koji dolazi u objekt i bude kvalitetno poslužen, ako bude kvalitetno smješten, ako sve drži svoju kvalitetu, on će tu cijenu platiti. Gosta mi ne smijemo prevariti, za gosta nema lova u mutnom. E to oni nama vraćaju. Znači mi moramo biti svjesni da ako idemo kvalitetnom turizmu, da se kvalitetno tako moramo i ponašati. I svaki će nam gost biti zahvalan na to, poručio je.

Kristijan Staničić je odgovorio na pitanje jesmo li preskupi za ono što turistima nudimo.

- Mi smo napravili jednu analizu smještajnih cijena u hotelima s 3, 4, 5 zvjezdica u Hrvatskoj, Grčkoj, Italiji i Španjolskoj. Isto tako napravili smo usporedbu analize smještajnih kapaciteta u prosječnom četverokrevetnom apartmanu, također u ove četiri mediteranske zemlje, dakle našim najvažnijim konkurentima. Ja odgovorno tvrdim da smo mi po cijenama konkurentni. Ono što bih htio apostrofirati je da zaista ne trebamo sebi pucati u koljeno, da tako kažem, i da sve ove informacije koje se plasiraju u hrvatskoj javnosti se prenose naravno i vani, a onda to radi štetu hrvatskom turizmu, a zapravo je situacija, kao što je vidljivo i u brojkama, kao što vidimo i u brojnim podsektorima u cijelom sektoru turizma, potpuno drugačija. S druge strane, tržište je ono koje definira cijenu, mi to stalno apostrofiramo, dakle cijene uvijek ovise o omjeru ponude i potražnje, a u konačnici će tržište izregulirati tu cijenu i ono što je važno, što je i kolega Briškoski apostrofirao, a to je da gost mora dobiti vrijednost za novac. Nije problem visoke ili niske cijene, cijena mora biti odgovarajuća razini kvalitete usluga koju gost za tu uslugu plaća, ustvrdio je. 

Josipa Jutt Ferlan je objasnila što se u turizmu može nazvati opravdanim, a što neopravdanim podizanjem cijena?

- To vam najbolje pokaže gost. Znači, gost i naše tržište vam uvijek najbolje pokaže. Oni vas mogu najviše kazniti, mogu vas najviše pohvaliti. Vrlo jednostavno. Naravno moram reći da mi hotelijeri koji smo došli u situaciju da su nam poskupili troškovi, ne samo radne snage, nego i općenito naši materijalni troškovi, normalno da se to u nekom trenutku moralo prenijeti na poskupljenje. Međutim, moram naglasiti da je hotelijerstvo posao koji traje, to su ulaganja u hotelijerstvo, dugoročno ulaganje, i nitko tko ulaže u hotele ne očekuje brzu zaradu preko noći. Mislim, to je svima jasno. Da biste vi mogli biti prepoznati kao kvalitetan hotelijer, vi se morate baviti svojim gostima, svojom uslugom i svojim osobljem. To je osnovni preduvjet da bi to trajalo. E sad, jesmo li preskupi? Iz koje perspektive to gledamo? Često pričamo, raspravljamo o tome je li kava skupa ili nije, ja koliko vidim naši kafići su i dalje puni, a svi pričaju kako je kava poskupjela. Međutim, ako vi želite popiti kavu na trgu Svetog Marka u Veneciji, ako želite popiti Aperol spritz, sjediti u centru i gledati u centar trga, to ima svoju cijenu, znači mikrolokacija ima svoju cijenu. Zapravo, lokacija određuje cijenu. Lokacija, lokacija, lokacija, to nije ništa novo, ističe Jutt Ferlan.

Barbara Marković smatra da se podizanje cijene bez podizanja kvalitete može u nekakvoj konačnici obiti o glavu onima koji to rade.

- Svakako da može. Prvenstveno, podizanje cijena bez nuđenja kvalitetnog sadržaja ili dodatnog sadržaja u bilo kojoj smještenoj jedinici, govorim o vlasnicima obiteljskog smještaja, dosta je izazovno zato što može doista podbaciti ta smještena jedinica. Međutim, ako imate dobar, kvalitetan sadržaj, ako se posvetite svom poslu kvalitetno i dobro, ako ste stvarno dobar domaćin u turizmu i vodite doista obiteljski smještaj, a niste jedan obični iznajmljivač koji teži lakoj zaradi, onda već jesu takvi ljudi jako dobro popunjeni i jako dobro su odradili i predsezonu, sezonu i vjerujem da će raditi i posezonu. Međutim, imamo onu strukturu iznajmljivača koji su doista, i to posebno naglašavam, podigli cijene nerealno, bez obzira na podizanje svih ostalih troškova, jer su nekako očekivali da će se sve prodati po nekakvim vrlo visokim cijenama. Nažalost, naši konkurenti nam neće oprostiti možda uspjeh od prošle godine, ili neke godine u koroni, tako da su oni žestoko zauzeli svoj stav i vjerujte mi da danas u Grčkoj ili recimo u jednoj Barceloni možete povoljnije naći smještaj u centru grada nego u gradu Splitu, ustvrdila je Marković.

Stanislav Briškoski je obasnio kolika bi trebala biti realna cijena sladoleda da bi bio zadovoljan i gost i ugostitelj.

- Možete napraviti sladoled s vrlo jeftinim namirnicama ili možete kupiti svježe voće i staviti u takav sladoled. Tako da nije upitno kolika je cijena kuglice. Bitno je da sam ugostitelj zna da ako izgubi svog gosta kojeg je preplatio, da mu se taj gost više neće nikad vratiti. A identično vrijedi za ugostitelja i za turistički sektor koji je prevario gosta, a naplati mu jako puno. Tako da sve to ovisi o nama kako ćemo se ponijeti. I mi nosimo taj teret kako ćemo posložiti i kako ćemo nastaviti hrvatski turizam. Mi moramo paziti da gost naš bude zadovoljan i da kad plati nešto, da kaže da, platio sam, malo je skupo, ali vrijedilo je svakog penija. Ili svakog eurića. To je tako jednostavno i svjesni smo toga da kvalitetom, podizanjem kvalitete, kvalitetom namirnica možemo dobiti svoju cijenu i to je naš put, poručio je Brišoski. 

Gdje se u kontekstu hrvatskog turizma nalazi domaći gost? Koliko je njemu dostupan nekakav kvalitetan smještaj na Jadranu?

- Brojke potvrđuju i trend domaćih gostiju, koji je također vrlo stabilan i u porastu u odnosu na ostala tržišta. Dakle, nama je domaće tržište odmah drugo iza Nijemaca. Iz tog aspekta je vrlo važno. Domaće tržište je važno i iz aspekta cjelogodišnjeg turizma. Dakle, dobar dio domaćih gostiju iz različitih motiva posjećuje određene destinacije tijekom cijele godine. S druge strane, mislim da je Hrvatska dovoljno raznolika u smislu turističke ponude, i kvalitete, pa i kategorije i smještajnih kapaciteta i svega onoga što čini ukupni turistički doživljaj. Mislim da svatko, bez obzira na platežnu moć, može naći nešto za sebe, odnosno nešto u skladu sa svojim mogućnostima, kad govorimo o cijeni. I vjerujem da će se i ostali kolege sa mnom složiti da je jedina naša, ja bih rekao, premisa za budućnost - kvaliteta i održivosti. U tom smislu trebamo ustrajati da Hrvatska bude što kvalitetnija turistička destinacija i da zaista svaki gost, i domaći i strani, dobije vrijednost za novac, poručio je Staničić.