Primorac: Prvog dana upisa do 15 sati više od 4600 građana upisalo narodne obveznice

Je li kupnja narodnih obveznica dobra investicija? Hoće li zaštititi ušteđevinu građana barem od dijela inflacijskog rizika? Kolika će biti inflacija ako su od ožujka najavljena nova poskupljenja? Hoće li Hrvati s narodnim obveznicama promijeniti naviku ulaganja u beton i ciglu?

Prvi dan dobro prošao

Marko Primorac, ministar financija (HDZ), rekao je da je prvi dan dobro prošao

- Od 8 do 15 sati obveznice je upisalo preko 4600 građana i ukupan iznos koji su uplatili je oko 155 milijuna eura, rekao je ministar istaknuvši da se obveznice mogu upisati do 1. ožujka.

- Mi smo računali da će se većina upisa dogoditi sljedeći tjedan jer su u tijeku školski praznici i veliki dio hrvatskih građana možda nije u Hrvatskoj, istaknuo je ministar Primorac.

- Ovo nije investicijska prilika za one koji žele u kratkom roku puno zaraditi, ovo je za građane da u uvjetima velikih inflatornih pritisaka očuvaj dio svoje kupovne moći i štednje koju imaju u bankama po kamatnim stopama koje su niske, dodao je.

'To mogu samo građani koji imaju novac'

Branko Grčić, bivši potpredsjednik Vlade (SDP), rekao je kako je ovo jedan od projekata koji je moguć i da je dobro da se pružila prilika građanima.

- Prema podacima koje je ministar iznio, prosječni ulog u obveznice je bio između 30.000-35.000 eura po jednom građaninu. Očigledno je da to mogu samo građani koji imaju novac, značajnu ušteđevinu. To je nažalost manji broj građana u Hrvatskoj, ali dobro je da se koristi domaći financijski potencijal, rekao je. 

Istaknuo je kako je to prihvatljiv projekt, ali i da ima svoje nedostatke.

- Možda je trebalo u startu bolje definirati kuda će taj novac ići? Je li to čisto refinanciranje postojećih dugova ili je to specifično prikupljanje sredstava za ulaganje u točno određene projekte?, upitao je Grčić.

Ministar je odgovorio kako je to za refinanciranje postojećih obveza.

- U travnju dospijeva dolarska obveznica od milijardu i pol dolara, u studenom imamo domaću obveznicu preko 11 milijardi kuna, u siječnju imamo milijardu 750 milijuna dolarsku obveznicu, trezorske zapise.... Nama je 3.6 milijardi eura na raspolaganju i povoljnih zajmova i sve to namjeravamo upogoniti za razvoj hrvatskog gospodarstva i ekonomije. Ovo nije namijenjeno za izgradnju nečega, istaknuo je ministar.

'Prilika za građane da dobiju bolju kamatu' 

Marijana Ivanov, Ekonomski fakultet u Zagrebu rekla je kako građani u bankama imaju oko 37 milijardi eura štednje.

- Ovo je dobra stvar za državu jer ako kuponska kamatna stopa bude 3.25 ili 3.4 onda je puno bolje od one koju trenutno plaćamo na obveznicu američkim dolarima. Tamo je kupon 5,5. Za građane je ovo prilika da dobiju bolju kamatu nego ju mogu dobiti u bankama, ako to gledamo s aspekta štediša. Međutim, kad se počelo govoriti o narodnim obveznicama bila je prvo priča o 5 milijardi eura, a to je jako puno i nije isto emitira li se milijarda ili 5 milijardi. Ako se emitira 5 milijardi onda ste iz banaka izbili jako velike iznose depozita, bankama ste smanjili izvore sredstava jer ovo što će građani uplatiti u narodne obveznice je novac koji je nestao iz optjecaja, rekla je Ivanov.

Rast cijena od 1. ožujka

Osvrnuli su se i na najavljeni rast cijena od 1. ožujka.

- Čudi me kako je vlada postupala zadnjih mjesec dana. Činjenica je da je uvođenje eura utjecao na mini val inflacije i od toga ne možemo pobjeći. Vlada već mjesec i pol pokušava nešto napraviti i sve izgleda da ne može, a vlada to može i mora. Imam osjećaj da vlada malo kalkulira. Svaki rast cijena na određeni način pomaže vladi jer se prihodi proračuna pune onoliko brže koliko je ta inflacija. S jedne strane vlada kao razgovara s trgovcima, htjela bi to sve zaustaviti i staviti pod kontrolu, a s druge strane vrijeme izmiče i proračun se sve više puni. Ne tvrdim da je to igrokaz, ali to su činjenice, rekao je Grčić.

Ministar Primorac rekao je da teze da Vladi, proračunu odgovara inflacija ne stoje.

- Nama rastu i troškovi, indeksacija mirovina veći su rashodi sa te osnove, povećanje plaća, paketi mjera koje moramo donositi, HEP koji subvencionira cijene električne energije i ostali energenti koji utječu negativno na državni proračun svakako stvaraju klimu koja nije dobra ni za građane, ni za proračun ni za Vladu. Vlada čini sve da tu situaciju ispravi, da pomogne građanima i da ublaži inflatorne pritiske.

Na pitanje hoće li biti problema ako cijena obveznica na sekundarnom tržištu bude padala Ivanov je rekla kako je jasno upozoreno da te obveznice nisu namijenjene ljudima koji će trebati taj novac naredne dvije godine.

- Cijene obveznica mogu rasti i padati. Mi sada u to tržište uključujemo građane koji nisu imali iskustva s obveznicama, zato je namjena kupiti tu obveznicu i držati ju dvije godine, rekla je te istaknula kako te obveznice nisu namijenjene za svakakvi oblik štednje.

'Najmanje rizično ulaganje'

Grčić je rekao kako je on sav svoj novac potrošio ulažući u nekretninu, te da mu nije ostalo ništa za obveznice.

- Ali da imam taj novac, možda bi se i odlučio. Ako držite novac u banci gubite jer je kamata 0.2, 0.3 posto, a ovdje ipak možete za dvije godine zaraditi 6.5 posto. Problem je što i tih 6.5 posto u dvije godine u kojima imate visoku stopu inflacije, neće očuvati realnu vrijednost vašeg novca, ali koliko toliko će vam pomoći da zaštitite taj iznos. To je najmanje rizično ulaganje, rekao je. 

Ministar Primorac rekao je da je kupio obveznice, te da će se sve vidjeti u imovinskoj kartici.

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku!