Kako će se plaćati u budućnosti i kakvu ulogu ima kriptoimovina?

Sve više institucionalnih i malih ulagača, ali i tradicionalnih monetarnih institucija, postavlja isto pitanje- kako će se plaćati u budućnosti i kakvu ulogu ima kriptoimovina? 

Plaćanja na prekretnici

Financijski stručnjaci sve se češće pitaju može li digitalna imovina unaprijediti platne sustave i povećati financijsku uključenost ili pak donijeti rizike koje monetarne vlasti neće moći zanemariti.

Stablecoin je digitalni novac. Njegova je vrijednost vezana uz stabilnu imovinu poput novca ili zlata i zato je postojana.

- Stablecoin koriste ljudi kojima treba brz i efikasan prijenos novca. Čuli ste danas da je Stablecoin po volumenu nadrastao Visu i Mastercard postoje vrlo jasni scenariji korištenja stablecoina i mislim da će on sve više i više ulaziti u mainstream, rekao je Božidar Pavlović, partner, AYMO Ventures.

Cilj stablecoina je izbjeći nagle promjene cijena. Građani se njime koriste kad sele svoju kriptoimovinu. A za što ga upotrebljavaju banke?

- Stablecoini nisu nešto što ćete vi namjerno koristiti. Stablecoini su tehnologija koju će banke i financijske institucije, trgovci i platni promet u trgovini implementirati kako bi svoje usluge učinili bržima, jeftinijima i dostupnijima. Tako da vi kao krajnji korisnik nećete znati da koristite stablecoin, naglasio je vlasnik kriptomjenjačnice "Electrocoin" Nikola Škorić. 

Stablecoini: SAD ispred Europe

99 posto stablecoina izdano je u dolarima u SAD-u. U Europi je to tržište neusporedivo manje. No, Europa ima mnogo čvršću regulativu koja zahtijeva kolateral - jamstvo.

Može biti u robi, valuti ili je algoritamski - bez stvarne imovine. Najpoznatiji stablecoin Tether nedavno je dobio najnižu ocjenu agencije S&P jer ulaže u rizičnu imovinu.

Nikad nije objavio bilancu i ne podliježe reviziji.

- Nekoliko stablecoin kompanija je propalo u svijetu i zato osobno smatram da koliko god mogu bit korisni, treba biti oprezan kod njihove uporabe, jer temelj njihov je isti kao i kod banaka i kod valuta, a to je povjerenje. Ako nema povjerenja, onda se brzo može dogodit napad na taj stablecoin i onda ljudi mogu izgubit novac, istaknuo je bivši guverner HNB-a Marko Škreb.

Upozorava na oprez pri ulaganju, ali kao i većina stručnjaka, smatra da je potencijal stablecoina velik. Tko će se njime onda koristiti u budućnosti?

- Ovisno o tome kako se postave regulatori u narednih godinu dana odgovor ide, od nitko, pa do svi, poručio je vlasnik kriptomjenjačnice "Electrocoin" Nikola Škorić.

Blockchain tehnologija omogućuje brzinu i niže troškove transakcija, dok s druge strane, nosi određene rizike. 

Stablecoini i rizici kriptoimovine

Predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, Ante Žigman, u središnjem Dnevniku HTV-a osvrnuo se na aktualnosti u svijetu digitalne imovine i hrvatskog tržišta kapitala.

Žigman je naglasio da je korištenje stablecoina u digitalnom svijetu u fokusu, ali za realne transakcije poput kupnje robe i usluga, njihova primjena je vrlo ograničena.

- Transakcije stablecoinima su neusporedivo manje od onih preko Visa i Mastercarda, rekao je.

Dodao je da europska regulativa trenutno pokriva tek tridesetak stablecoina, dok su neeuropski stablecoini veliki rizik zbog volatilnosti i nedostatka kontrole.

Kriptoimovina, tvrdi Žigman, karakterizira visoka volatilnost, što je čini neodgovarajućom za tipične portfelje investicijskih fondova.

- Svaki investitor mora biti spreman na gubitak, upozorio je.

Hrvatska burza oživljava

Unatoč izazovima, hrvatsko tržište kapitala bilježi zanimljivu godinu.Tri inicijalne javne ponude dionica pobudile su velik interes, a promet na Zagrebačkoj burzi ove godine mogao bi dosegnuti milijardu eura.

- Sudjelovalo je oko deset tisuća malih ulagača, što stvara likvidnost i potražnju, rekao je Žigman.

Osvrnuo se i na potencijal povezivanja osam burzi u regiji, što bi olakšalo kupnju dionica u Poljskoj, Slovačkoj ili Rumunjskoj iz Hrvatske, te obrnuto.

- To bi, dodaje, tržište stavilo na globalnu kartu investicijskih fondova.

Zaštita od prijevara

Žigman je upozorio na financijske prijevare.

- Ako dobijete mail ili poziv s ponudom koja nije od provjerene institucije, gotovo sigurno je riječ o prijevari. Ne klikajte, ne vjerujte, provjeravajte registrirane institucije, kazao je. 

Slučaj Dalić i Podravka

Na pitanje o gospođi Dalić i kupnji dionica Podravke u razdoblju kada to nije bilo dozvoljeno, Žigman je objasnio da je riječ o upravnom postupku s visokom razinom tajnosti.

- Službenici Hanfe rade na slučaju i vjerujem da će uskoro predložiti odluku, zaključio je.