Novi Vladin paket antiinflacijskih mjera, koji bi trebao stupiti na snagu početkom sljedeće godine, izazvao je snažno nezadovoljstvo među obrtnicima, malim poduzetnicima i iznajmljivačima.
08.06.2026.
Zadnja izmjena 16:10
Autor: Marina Ninković/I.Z./M.R./Dnevnik/HRT/Hina
Novi Vladin paket antiinflacijskih mjera, koji bi trebao stupiti na snagu početkom sljedeće godine, izazvao je snažno nezadovoljstvo među obrtnicima, malim poduzetnicima i iznajmljivačima.
Udruga Glas poduzetnika prikupila je 35.000 potpisa u peticiji "Ne novim nametima" te od Vlade traži povlačenje prijedloga koji predviđa povećanje paušala za obrtnike i male iznajmljivače, upozoravajući da bi mjere mogle štetiti gospodarstvu. U slučaju izostanka dogovora, ne isključuju ni mogućnost prosvjeda.
O tim se temama danas razgovaralo na dva odvojena sastanka u Ministarstvu financija. Ministar financija sastao se s predstavnicima Hrvatske obrtničke komore (HOK), dok su predstavnici Ministarstva financija i udruge Glas poduzetnika održali zaseban sastanak.
Kako je u podnevnom Dnevniku HRT-a izvijestila reporterka Marina Ninković, glavna tema razgovora bilo je povećanje paušala za obrtnike i male iznajmljivače.
- Ono što predstavnike obrtnika i poduzetnika zanima jest utjecaj novih mjera na poslovanje mikro, malih i srednjih poduzeća. Također žele da se male poduzetnike uključi u proces donošenja odluka, rekla je Ninković.
Predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil predložio je ministru financija Tomislavu Ćoriću da izostavi od povećanja poreznih davanja obrtnike do 40 tisuća eura prihoda na godinu, a hoće li prijedlog biti prihvaćen znat će se nakon što ga ministarstvo analizira.
Ministar Ćorić danas je u Ministarstvu financija primio na sastanak predstavnike HOK-a predvođene predsjednikom, nakon što je ranije najavljeno da će se obrtnicima paušalistima povećati porezna davanja u svim razredima, osim u prva dva najniža, uz obrazloženje da se u okviru paušalne djelatnosti prikriveno zapošljava te da je broj paušalnih obrta od 2017. godine narastao za gotovo četiri puta.
Na sastanku u Ministarstvu financija obrtnici su iznijeli svoje prijedloge, za koje vjeruju da će ih ozbiljno razmotriti.
- Dolaskom je ministar pokazao da nas uvažava kao instituciju i da nas želi saslušati. Nismo zadovoljni ovim mjerama. Predlažemo da se prva četiri razreda do 40 tisuća eura paušalnog oporezivanja ne diraju ni u jednom kontekstu, da se ne diraju doprinosi, a da u razredu od 50 do 60 tisuća eura ide na maksimalno povećanje poreza na 33 posto, rekao je Kratohvil nakon sastanka.
Dodao je da su obrtnici u razredu do 40 tisuća eura prihoda okosnica obrtništva, ljudi koji su izašli iz sive zone i počeli raditi na legitiman način.
- Što se tiče prikrivenog rada zašto ubiti kravu zbog jedne šnicle? Svjesni smo toga, imamo instrumente kako možemo to spriječiti i ne treba kažnjavati sve, ako postoje ljudi koji to koriste da prikrivaju rad i varaju državu. Na to smo ukazivali 2019., 2022. i 2023., to nisu svi obrtnici, to su određene djelatnosti i apsolutno bi trebalo ići u tom smjeru, napomenuo je.
Na pitanje ima li naznaka da će zahtjevi biti prihvaćeni, predsjednik HOK-a izrazio je optimizam da će se pronaći kompromis i rješenje koje će ići u korist obrtnika, no u ovom trenutku nema informacija na koji način.
- Iznimno sam zadovoljan prvenstveno jer sam vidio razumijevanje s druge strane. Nije bilo tvrdo, da se ništa ne prihvaća. Saslušali su, shvatili i vjerujem da ćemo zajednički naći kompromis. Dogovorili smo sljedeći sastanak, naravno da će naši zahtjevi biti ponovno na stolu. Pozitivno ili negativno, to morate pitati ministra, kazao je Dalibor Kratohvil.
Odgovarajući na pitanja novinara, Kratohvil se nije htio izjasniti kakve će poteze HOK poduzeti, ako njegovi prijedlozi ne budu prihvaćeni. Podsjetio je da je HOK redovan dionik i partner u kreiranju propisa koji se tiču obrtnika, te je dodao da stoga i ne može postavljati ultimatume.
- Ja nisam komora, to moramo pitati naše članstvo i naša tijela. Iscrpit ćemo sve alate kojima možemo mijenjati postojeći prijedlog, rekao je predsjednik HOK-a
Ministar financija Tomislav Ćorić danas se sastao i s predstavnicima Udruge Glas poduzetnika i s njom povezanih inicijativa, u povodu najave uvođenja novih poreznih davanja za male poduzetnike, male obiteljske iznajmljivače i paušalne obrtnike.
Predsjednik UGP-A Bruno Samardžić kazao je nakon sastanka s Ćorićem da nisu pronašli konačno rješenje, ali i da se nada kako će se ono pronaći u budućnosti.
- Glavni predmet o kojem smo pričali na sastanku je da ovakvo oporezivanje primarno pogađa one s najmanjim prihodima, da se povećava paušalna svota svima po krevetu. Mi smo govorili da je takvo povećanje nepravedno i naglasili smo da je to prihod jedinica lokalne samouprave. Ne vidimo smisao da država na silu tjera JLS da povećaju porezne stope, ako je to njihov prihod. I sada imaju način, u prvoj zoni indeksa turističke razvijenosti od 100 do 300 eura, znači diže se na 150, ali i sada može biti 300, kazao je Samardžić.
Dodao je da lokalna samouprava može i sada donijeti veći porez, ako to želi, zbog čega ne vidi nikakvu potrebu da centralna vlast jedinicama lokalne samouprave nameće veće stope poreza.
Predstavnici Ministarstva financija su, kazao je, tijekom razgovora s njima naglasili da se radi o pravednosti, o interesu šire društvene zajednice, ali Samardžić se pita o kojoj se široj zajednici govori, ako se političari i stanovništvo određenog turističkog mjesta slažu da je porezna stopa primjerena.
Otkrio je i da im je ministar rekao da svaki euro koji se makne iz gospodarstva hladi gospodarstvo i cijene.
- Ali tko je najveći potrošač u Hrvatskoj? Sama država. Zašto bi mi rezali, a zašto ne bi državna potrošnja? Ne može se samo udarati na nas i mijenjati nam uvjete poslovanja tako da nekim ljudima to bude neisplativo, umjesto da država sama smanji apetite i potrošnju, istaknuo je Samardžić.
Kristina Bakula, govoreći u ime paušalnih obrtnika, rekla je kako su htjeli ukazati predstavnicima ministarstva da ljudi koji odabiru paušalne obrte biraju ih radi razvoja poslovanja.
- Svi koji su u višim razredima imaju cilj razvijati poslovanje u ozbiljnije oblike i takav udar na one koji zarađuju i privređuju, trenutno u ovim inflacijskim okolnostima koje pogađaju sve, nije dopustiv i nije realan, posebice ne preko noći. S druge strane htjeli smo pokazati da su obrtnici i poduzetnici ti koji pune proračun i stvaraju dodatnu vrijednost i da nije pametno da Vlada reže granu na kojoj sjedi, odnosno granu koja puni državni proračun. Takvim udarom će potaknuti i paušalne obrtnike, određeni broj njih, na zatvaranje, a određeni broj na odlazak u sivu zonu, čime neće doći do željenog cilja od 60 milijuna eura godišnje koje žele ostvariti ovakvom vrstom nameta, zaključila je Bakula.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora