Kako će se uvođenje Trumpovih carina EU odraziti na hrvatsko gospodarstvo?

Bez obzira na to kakve američke mjere prema Europskoj uniji bile, one će se neizbježno odraziti i na gospodarstvo naše zemlje. Koji će sektori biti najteže pogođeni i što možemo očekivati?

Hrvatski izvoz u SAD raste iz godine u godinu i lani je premašio 900 milijuna dolara. Riječ je o nešto manje od 4% ukupnog hrvatskog izvoza.

Utjecaj na hrvatske izvoznike

 

- Farmaceutska industrija je broj jedan i to daleko broj jedan, ali usto imamo kemikalije, imamo građevinski materijal, imamo vatreno oružje, koji su svi ono značajne iznose prema Americi izvoze zadnjih godina. Tako da bi oni mogli možda doživjeti neku negativu, kazao je John Gašparac, predsjednik uprave konzultantske tvrtke.

No, ako u obzir uzmemo da u Europsku uniju odlazi više od 2/3 naših izvoznih proizvoda, jasno je da bi negativni utjecaj uvođenja carina, naši izvoznici osjetili ponajprije posredno, preko naših europskih partnera.

- Oni proizvođači koji su uključeni u dobavne lance vezano za finalne proizvode iz Italije i Njemačke, kod njih je najveći rizik, kaže Goran Šaravanja, glavni ekonomist HGK.

- Mislim da bi automobilska industrija bila najviše oštećena tu negativno, a tu najviše bi bili izloženi Nijemci. Ali uz to taj opskrbni lanac, gdje imaš i Poljsku i Mađarsku, Slovačku i Češku, koji su isto dio te priče. Neke prognoze jesu da bi to bilo tako da bi svaki doživio neki negativan utjecaj na BDP od 3 do 4 posto, ističe Gašparac.

S obzirom da je riječ baš o zemljama iz kojih dolazi velika većina turista na našoj obali i naš turizam osjetio bi potrese i otkaze u njihovim gospodarstvima.

Kako će carine utjecati na dolazak turista?

- Tu bi onda i euro postao slabiji, zaposlenost bi malo pala, prognoza jedna je da bi izgubili možda 1,7 milijuna radnih mjesta, dodaje Gašparac.

No, negativni utjecaj na gospodarstva pojavio se već samom najavom mogućeg uvođenja carina, pogotovo jer se zapravo još nikakve pojedinosti ne znaju.

- Sve ovisi zapravo o detaljima, koji proizvodi, po kojoj stopi, na koje vremensko razdoblje, koja će izuzeća biti, protumjere iz Europske unije, hoće li doći do promjene tečaja američkog dolara ili eura, povodom uvođenja eventualnih carina, puno je faktora tu i samim time puno neizvjesnosti, a svi znamo tko je ikada bio u poslovnom svijetu da povišena neizvjesnost nikako ne pogoduje razvoju, kaže Šaravanja.

- Prema Europskoj uniji on želi imati što bolju pregovaračku moć da bi se dogovorio možda za neke druge dimenzije suradnje, koje će svakako ići u korist SAD-a. Na kraju dana on gleda interes Amerike, a Hrvatska pošto je dio Europske unije i dio tog pregovaračkog bloka, moramo gledati svoje vlastite interese unutar Europske unije, kazao je Dejan Kovač, Centar za međunarodni razvoj na Sveučilištu u Harvardu.

Hrvatska tu nije u poziciji da poput velikih zemalja Kine, Kanade ili Meksika odgovara protumjerama.

- Ali bi mogli tražiti druga tržišta za svoje proizvode. Mislim ne samo ostatak Europe, imamo i Aziju, imamo i Australiju, imamo i Južnu Ameriku, znači nije Amerika jedina destinacija. Traži druga rješenja za početak, govori Gašparac.

Zaduženje SAD-a od početka pandemije naglo je skočilo, pa bi se ove carine koristile primarno radi prihoda da bi se taj dio duga uspio smanjiti, smatra ekonomist Kovač, a cijenu će na kraju platiti svi potrošači, uključujući i američke.

- Cijene uvoznih proizvoda rastu i u većini slučajeva se događa da se cijena domaćih proizvoda poravnavaju s vremenom. U prvoj fazi oni koriste cjenovnu konkurentnost, ali kada vide da i dalje mogu razliku između inozemnog i domaćeg proizvoda smanjiti dok one nisu na kraju jednake, tako ćete dobiti povećanje u drugoj fazi i domaćih i uvoznih proizvoda. I na kraju dana tko plaća to sve, to plaćaju potrošači, imat ćemo dodatnu inflaciju u vremenima kad je inflacija već visoka, ističe Kovač.

- Zadnja stvar koja nama treba u Europskoj uniji je trgovinski rat, kazao je Šaravanja.

'Puno toga će ovisiti o europskom odgovoru i jedinstvu'

Svaka kriza može biti i prilika, pa konzultant Gašparac ističe kako će puno toga ovisiti i o europskom odgovoru i jedinstvu među zemljama Unije.

- Europa za sada nije uspjela napraviti jedno tržište, nemaju free trade i možda bi to njih zapravo poguralo prema tome da malo se ojačaju, da stoje na svojim nogama, ističe Gašparac.

Donald Trump vratio se u ulogu američkog predsjednika prije manje od mjesec dana i sukladno svojim najavama temeljito izmijenio svijet međunarodnih odnosa i poslovanja. 

Neizvjesnost i nepredvidivost odluka šefa najveće svjetske sile novo je normalno, s čime se ostatak svijeta, a time i Hrvatska tek uči nositi.

Emisija Globalna Hrvatska na rasporedu je u četvrtak, 13. veljače na Drugom u 18 sati.