19:46 / 04.03.2021.

Autor: Ivanka Bukulin Zlatović/Dnevnik/IMS/HTV

Kako do novca za gospodarstvo?

Kako do novca za gospodarstvo?

Kako do novca za gospodarstvo?

Foto: Dnevnik / HTV/HRT

Hrvatsko gospodarstvo vapi za novim investicijama, no teško ih privlači. Za rizične projekte banke nisu sklone davati zajmove pa su oči poduzetnika uprte u novu financijsku omotnicu Europske unije. Projekti su već pripremljeni, no pribojavaju se da će većinu novca povući javni sektor.

Informatička tvrtka Blink već ima spremne projekte, ali na novac iz europskih fondova morat će pričekati.

- Smatram da se najveća prilika za razvoj poslovanja u našem segmentu poslovanja definitivno bazira na internetu stvari, senzorici i primjeni umjetne inteligencije, kaže Ivan Ante Nikolić, direktor Blinka.

Financijski okvir za razdoblje do 2026. usuglašava se, a još se ne zna što donosi Nacionalni plan za oporavak i otpornost. No ono što su poslodavci doznali, nikako im se ne sviđa: a to je da bi realnom sektoru pripala samo četvrtina od 24 milijarde eura, a javnom sektoru preostale tri četvrtine.

- Nemamo ništa protiv javnog sektora, ali mislimo da to nije racionalan omjer i mislimo da to nije vrsta ulaganja koja će Hrvatsku povući prema oporavku i koja će povući prema razvitku, kaže Damir Zorić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca.

Smatraju da gospodarski oporavak donose projekti koji se mogu brzo realizirati, a ne veliki infrastrukturni na čiju se provedbu čeka godinama.

- Previsoke javne investicije mogu istisnuti privatne investicije, znači ideje za projekte zapravo iz privatnog sektora počinju realizriati javni subjekti što utječe da privatni sektor udustaje od investicija, rekao je Boris Drilo, HUP-ova Udruga informatičko-komunikacijske djelatnosti.

Prema anketi koju je provela Hrvatska udruga poslodavaca, 68 posto tvrtki već ima spremne projekte, "teške" 21 milijardu eura. No hoće li krenuti u njihovu realizaciju ponajprije ovisi o tome je li riječ o nepovratnom novcu ili zajmu sa subvencioniranim kamatama ili jamstvom.

- Dvije trećine poduzetnika spremno je ulagati ukoliko bi im se kroz europske fondove pomoglo nepovratnim sredstvima, samo za dio investicija, a manji dio nih je spreman ulagati ako bi se kreditirali bez obzira na iznos kamate, kaže Ana Fresl, HUP-ova Udruga profesionalaca za fondove EU-a.

Pozivaju pritom da se ugledamo na nama slične države članice, u kojima, ističu, više novca iz europskih fondova ide realnom nego javnom sektoru.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!