Kako poljoprivredne proizvode plasirati kroz turističku industriju

Dok iz godine u godinu udio turizma u BDP-u raste, domaća poljoprivreda umjesto da turizam koristi za izvoz, ona je u padu. Hrvatska poljoprivreda, u odnosu na europski projsek, ostvaruje tek trećinu produktivnosti, a razlika uvoza i izvoza samo u prošloj godini popela se na gotovo milijardu i pol kuna. Pa što onda preostaje domaćim poljoprivrednicima, kako svoje proizvode mogu plasirati kroz turističku industriju?

Proizvode koje proizvodi u svom OPG-u u Slavoniji Goran Jančo došao je predstaviti - na more. Proizvođači su svinja, imaju zatvorene cikluse, svoju žitaricu, i napravili su iskorak u finalizaciji proizvoda, tvrdi. Ipak, unatoč stalnim ulaganjima, o većoj suradnji s hotelima i restoranima još uvijek ne razmišlja.

- Uvijek je pitanje može li se više i bolje. Ali se onda postavi pitanje naših kapaciteta. Mi smo novi u tom poslu, što se tiče prerade, pa ipak volimo da rast tih količina bude postupan, kaže Goran Jančo.

U prošloj godini domaća poljoprivreda ostvarila je pad proizvodnje, razlika uvoza i izvoza je nastavila rasti.

U 2022. više rastao uvoz nego izvoz

- Posljedica je to djelom suše, ali definitivno većim dijelom - razine produktivnosti koja je u hrvatskoj poljoprivredi negdje na 30 posto prosjeka EU-a, kaže potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.

Dodaje kako se u prošloj godini u odnosu na 2021. bilježi jači rast uvoza nego izvoza. Uvoz je rastao po stopi od 33 posto, dodatno nam se produbuje vanjski deficit za 46 posto.

Prioritet, sezonsko voće i povrće

Slabije rezultate ostvarila je i tvrtka iz doline Neretve vlasnika Ivana Bjeliša. Ove godine svoje proizvode odlučili su izravno plasirati hotelima i restoranima.

- Moramo ići s voćem i povrćem u mjesecima u kojima dolaze ti proizvodi. Oni moraju imati prioritet. Na primjer, u 7. mjesecu prioritet moraju imati lubenica i dinja koje su zastupljene u svim regijama u Hrvatskoj. I to mora biti prioritet svim hotelima, kaže Ivan.

Gotovo svi u jednom su složni - hotelske kuće traže domaće proizvode, ali je potrebno i zadovoljiti njihove kriterije. Za to vrijeme uvoz stalno raste.

Najviše se uvoze, dodaje Dragan Kovačević - meso, mlijeko, mliječni proizvodi, voće i povrće. Uvozimo i velike količine prerađenih proizvoda, uz pšenicu i kukuruz te puno pekarskih proizvoda.

I ove godine našom obalom proći će milijuni gostiju. Kako se čini, od domaćeg moći ćemo im ponuditi samo - dobar pogled.