17:56 / 23.01.2021.

Autor: Sanja Smiljanić Grubišić/Potrošački kod/IMS/HRT

Potrošački kod: Kako se kontrolira domaća hrana

Izbor u trgovini hrane

Izbor u trgovini hrane

Foto: HRT / HRT

Prema istraživanju, čak 90 posto građana Hrvatske zabrinuto je zbog prijevara u vezi s hranom. Mnogi i dalje smatraju da se prehrambeni artikli proizvedeni za istok razlikuju od onih namijenjenih zapadu Europe. Čak 82 posto hrvatskih građana smatra da nas multinacionalne kompanije tretiraju kao građane drugog reda.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u godini koja je iza nas povučena su 53 prehrambena proizvoda. Najčešće je riječ o uvoznoj hrani. Unatoč tomu, i dalje kupujemo proizvode koji su najjeftiniji. Domaći proizvođači ističu da teško mogu konkurirati uvoznom lobiju.


Kada je prije 20 godina proizveo prvi kozji sir, Aleksandar Grgić, kaže, bio je optimističan, iako je potrošnja kozjeg sira u Hrvatskoj bila 2,8 kg po stanovniku na godinu. U Švicarskoj primjerice taj broj iznosi 58 kg po stanovniku. Danas su kozji proizvodi s njegovim potpisom našli put i do velikih trgovačkih lanaca, a nije bilo lako, kaže, nametnuti se tržištu zbog uvoznog lobija.


Kriza uzrokovana koronavirusom uvjerila nas je kako je jedan od najboljih načina nabave hrane i ostalih proizvoda iz poljoprivredne proizvodnje putem kratkih lanaca opskrbe. Potrošači su, prema anketama, spremni kupovati domaće proizvode, ali oni moraju biti dostupniji na policama trgovina. Stoga je u Zagrebu otvorena Kuća hrvatske hrane Crotaste. Trendovi se, kaže Zdenko Podolar - mijenjaju, domaći su proizvodi sve cjenjeniji.


Potrošači najčešće kupuju u trgovačkim lancima gdje je jak uvozni lobi. Trgovcima je najčešće bitna zarada i dostatnost proizvoda. Direktor Lonia trgovine Dragan Munjiza kaže kako je problem s OPG-ovcima to što oni nisu trgovci, padaju na pregovorima i distribuciji. Rješenje vidi u modelu zadruga - i zapošljavanje stručnjaka koji bi pregovarao. 


Cijena proizvoda koči domaće proizvođače


Prema istraživanju EK osnovni kriterij pri izboru hrane za hrvatske potrošače je cijena, zatim njezina sigurnost, a tek je na šestome mjestu podrijetlo. Hrana je u većini zemalja EU-a u 2020. godini je pojeftinila, no ne i kod nas. Upravo cijena proizvoda koči domaće proizvođače pri prodaji.


Važan element pri kupnji jest i kvaliteta. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede u godini koja je iza nas bilo je 53 opoziva vezanih za hranu. Najveći broj opoziva odnosio se na žitarice, pekarske proizvode, meso peradi, ribu, orašaste plodove i sjemenke - mahom iz uvoza. Trenutačna kriza pokazala je da su potrošači spremni kupovati domaće proizvode, ali oni moraju biti dostupniji u prodaji.


Domaći proizvođači apeliraju na potrošače da čitaju deklaracije i daju prednost domaćim proizvodima, a smatraju i kako je potrebno izmijeniti i zakonsku regulativu označavanja proizvoda i jače vidljivosti, točnije isticanja domaćih proizvoda.


Problemi sa sjemenkama sezama


Tomislav Kiš, načelnik Sektora za sigurnost hrane i veterinarsko javno zdravstvo u Ministarstvu poljoprivrede, kaže kako su u posljednja dva mjesta bila učestala povlačenja pekarskih proizvoda. Riječ je o problemima sa sjemenkama sezama, gdje je pronađen pesticid etilen-oksid, a uzrok je indijski izvoznik koji opskrbljuje dobar dio zemalja EU-a, objašnjava Kiš.


- Veljača je mjesec kad radimo nove monitoringe. Što se tiče Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane, imamo četiri ključna monitoringa. To je monitoring hrane životinjskog podrijetla, monitoring hrane za životinje - jer to je također važan dio lanca prehrane, ono što životinje jedu u konačnici će opet doći i na naš stol - državni program monitoringa rezidua i program monitoringa školjkaša naše proizvodnje, rekao je Kiš, dodavši da koriste čak i informacije koje dobiju na sastancima s proizvođačima koji ukazuju na neke rizične stvari na koje bi trebalo obratiti više pažnje kod uvoza hrane.


- Nažalost, moram reći i to, posljednjih godina su iznosi tih monitoringa blago rasli, rekao je Kiš. Dodao je kako je godišnji okvirni iznos vrijednosti svih monitoringa između 25 i 26 milijuna kuna. Kiš je ukazao i na aplikaciju za upozorenja o hrani HRana, koju je do danas skinulo i koristi nešto manje od 10.000 korisnika.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!